Najveći pad broja umirovljenika nije u pandemiji, nego 2013. Evo zašto!
Rekordna smrtnost dovela je do drugog najvećeg pada broja umirovljenika u posljednjih 20 godina tijekom kojih je korisnika mirovina sve više. Ipak, najveći pad nije se dogodio očekivane 2021. godine, nego 2013. i to trostruko veći nego sada, ali za njega je krivo nešto sasvim drugo.
Foto: Unsplash
Rekordni broj u pandemiji umrlih građana, među kojima su gotovo svi oni umirovljenici, doveo je u konačnici do pada broja korisnika mirovina, koji je inače zbog starosti stanovništva svake godine u sve većem porastu. Najveći je to pad, kažu, u posljednjih 20 godina, a padova ranije gotovo da nije ni bilo. Međutim, ipak se onaj najveći dogodio 2013. godine, iz sasvim nekih drugih razloga.
Nakon stagnacije uslijedio očekivani pad
Primjerice, 2019. i 2020. godine imali smo podjednaki broj umirovljenika, unatoč tomu što je rekordna smrtnost zabilježena već tada. No, kada uzmemo u obzir stalni rast, oko 5.000 novih korisnika u odnosu na 2018. godinu, 2020. nam je ipak donijela stagnaciju, što je direktna posljedica pandemije.
Neminovno je to dovelo do velikog pada u 2o21. koju smo zaključili sa 1.139,096 korisnika mirovina, što je u odnosu na 2020. godinu čak osam i pol tisuća umirovljenika manje! Ako uzmemo u obzir da ih je iste godine preminulo čak više od 60.800, onda bi se reklo da takva broja i nije tako strašna. Recimo, u 2020. ih je preminulo više od 54 tisuće, što je pak bio dotadašnji rekord, dok je broj preminulih korisnika 2019. bio veći od 48 tisuća. Ako uzmemo u obzir da smo lani imali oko 1.500 novih umirovljenika (51.583) više nego u prethodnoj godini, to onda objašnjava stagnaciju i u konačnici pad za skoro devet tisuća!
No, onaj najveći dogodio se 2013. godine pa smo provjerili zašto je došlo do toga da smo te godine imali čak 26.877 korisnika mirovina manje nego 2012. da bi ta brojka opet skočila 2014. na staro pa čak i više.
Masovno ostajali bez mirovine, jer nisu dostavili – OIB!
Naime, ljudi tada nisu pojačano umirali kao sada. Razlog je bio puno benigniji, Hrvatska je uvela OIB i zbog toga brojne građane ostavila bez penzije. Korisnici nisu dostavili nove podatke, ostali su zbog toga bez mirovine, ali ona im je na kraju vraćena sa zaostacima. Ipak, to brisanje iz evidencije na samom kraju 2013. godine stvorio je nikad veći pad broja umirovljenika u Hrvatskoj.
Za sve je kriva provedba famoznog članka 95. Zakona o mirovinskom osiguranju koji jasno kaže da je za isplatu mirovine obavezan osoban identifikacijski broj, a korisnik je sam imao obvezu dostaviti ga Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Srećom, čim su shvatili propust, građani su dali traženi podatak pa su im iz tog razloga obustavljene mirovine vraćene.
U svakom slučaju, bolje zbog OIB-a, nego zbog smrtnosti.
