Najstariji i dalje među najsiromašnijima: ‘Ovo je još jedan dokaz da mirovine nisu adekvatne’
Statistički podaci o siromaštvu i socijalnoj isključenosti za 2022. godinu pokazuju kako su među najugroženijima i dalje starije osobe, žene i samci. Čak sedam posto građana si ne može priuštiti grijanje tijekom zime, a 18,6 posto teško krpa kraj s krajem. Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Jasna Petrović upozorava kako se relativan porast bogatstva i dalje ne odnosi na starije osobe, jer ih je čak 32,4 posto u riziku od siromaštva, što se od 2021. godine nije promijenilo.
Pixabay
U posljednje vrijeme je gotovo nemoguće izbjeći temu siromaštva. Zbog inflacije koja je u posljednje vrijeme ipak usporila, kako kazuju najnoviji podaci, ali je lani dosegla rekordne razine te plaća i mirovina koje nisu u potpunosti pratile tijek poskupljenja, mnogi se žale kako im je teško svakog mjeseca spojiti kraj s krajem.
Državni zavod za statistiku objavio je pokazatelje siromaštva i socijalne uključenosti za 2022. godinu. Prema tim podacima, stopa rizika od siromaštva je lani iznosila 18 posto. Unatoč inflaciji, riječ je o padu od 1,2 posto u odnosu na 2021. godinu. To znači da je prošle godine oko 693.000 osoba bilo u riziku od siromaštva
Manje siromašnih, više socijalno ugroženih
Dakle, manje ljudi je primalo dohotke ispod linije siromaštva koja je lani utvrđena na 39.600 kuna (5.255,82 eura) za samačko kućanstvo te 83.160 kuna (11.037,23 eura) za četveročlanu obitelj godišnje. To bi značilo mjesečne dohotke od 3.300 kuna (437,99 eura) za samca te 6.930 kuna (919,77 eura) za četveročlanu obitelj. U 2021. godini linija siromaštva je bila postavljena na 36.461 kunu (4.839,21 euro) za samce i 76.568 kuna (10.162,31 eura) za četveročlanu obitelj na godišnjoj razini. Tad je manje prihode primalo 744.000 osoba.
Stopa rizika od siromaštva u statističkim regijama Hrvatske u 2022. godini. | Foto: DZS
Pritom je stopa rizika od siromaštva najveća u Panonskoj Hrvatskoj (25,9 posto). Na Jadranu je stopa 18,2 posto, na Sjeveru je 16, a u Gradu Zagrebu 9,5 posto.
Podaci o materijalnoj deprivaciji, pak, otkrivaju da prošle godine čak 44,8 posto građana ne može podnijeti neki izvanredni trošak, 18,6 posto njih teško krpa kraj s krajem, a čak sedam posto građana si ne može priuštiti grijanje zimi. Mnogi od njih su, nažalost, starije osobe. Ukupno, riječ je o 154.000 onih koji si ne mogu priuštiti neke bitne izdatke.
Starije osobe su najugroženije
U riziku od siromaštva lani je bilo 32,4 posto osoba starijih od 65 godina, od kojih su 36,5 posto žene. U 2021. godini je, za usporedbu, teško živjelo također 32,4 posto starijih od 65, ali je među njima bilo 37 posto žena. Što se tiče umirovljenika, u 2022. godini, njih 29,2 posto bilo je u riziku od siromaštva, a 32 posto su umirovljenice. Pretprošle godine postotak je bio nešto viši i iznosio je 29,7 posto na razini cijele umirovljeničke populacije, dok je žena bilo 33,5 posto.
Stope siromaštva prema dobi i spolu jasno pokazuju tko je najugroženiji. | Foto: DZS
– I dalje ta stopa ostaje ista, a za ostalo se hvalimo kako smo postali bogatiji. To je istina, ali to se ne odnosi na starije osobe. Ovo je još jedan dokaz da mirovine u Hrvatskoj nisu adekvatne, na što je nekoliko puta upozorila i Europska komisija, a to nije poštovano niti unaprijeđeno, upozorila je Jasna Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, koja često u svojim javnim istupima upozorava upravo na siromaštvo starijih, žena i samaca.
Nema mjera zaštite najsiromašnijih
Doduše, država je od 1. siječnja podigla najniže mirovine, uvela novi model obiteljskih te uredila povrat dijela oduzetih mirovina po posebnim propisima, a provedeno je i redovito usklađivanje od 5,37 posto. No, Petrović upozorava da je socijalnom politikom zaobiđeno puno ranjivih skupina u društvu.
Podaci o materijalnoj deprivaciji u 2022. godini. | Foto: DZS
– Najviše ponižava činjenica da oni koji su radili puni staž i dobivali relativno pristojne plaće, sad primaju najniže mirovine. Ubija se srednja klasa, čak i u umirovljeničkoj populaciji. Posve je jasno da je bilo rasta plaća i da se jedna skupina zaposlenih odmakla od glavne linije siromaštva, iako većina ostaje oko medijalne plaće. Podigla se plaća, ali nisu pronađene mjere zaštite najsiromašnijih. Politika prema nezaposlenima je slaba, kao i prema siromašnim osobama starijima od 65 godina, zaključila je Petrović.
