Najčešći trikovi na koji prevaranti varaju starije ljude i kako se od njih zaštititi
Svake godine, oko tisuću i pol ljudi u Hrvatskoj bude žrtva nekog oblika prijevare. Prijevare nisu nikakva novost, ali svijet se u vidu novih tehnologija drastično promijenio – a samim time nastaju i novi oblici prijevara. Posebice nas ljute prijevare starijih ljudi, koji često u jednom danu, u trenutku slabosti ili nerazumijevanja, mogu ostati bez čitave ušteđevine. Pričali smo s Policijom i Hrvatskom udrugom banaka i napravili mali vodič kako se najbolje zaštititi od novih oblika prijevara.
Foto: Prevarant će vam, za razliku od lopova, pristupiti osobno i pokušati vam prodati “priču” | Pexels
Podatci o prijevarama za 2017. i dosadašnji dio 2018. godine nisu obećavajući.
Prošle godine evidentirano je 1490 kaznenih djela prijevara u kojima je oštećeno 1579 osoba. Od ukupnog broja oštećenih osoba, stariji ljudi čine 28 posto, a ako iz ukupnog broja oduzmemo broj pravnih osoba koje su prevarene, broj oštećenih starijih od 60 godina se penje na 37,5 posto.
Slično smo krenuli i u 2018. godinu, u prvih osam mjeseci zabilježeno je 1024 kaznenih djela prijevara u kojima je oštećeno 1034 osoba. Stariji od 60 godine čine 25 posto ukupno prevarenih, ako izuzmemo pravne osobe, brojka se penje na 33 posto.
Iz policije detaljno opisuju metodologiju počinitelja i odabir žrtava:
“Počinitelji su nerijetko simpatične i komunikativne osobe koje lako zadobivaju povjerenje usamljenih starijih osoba. Na njihovoj su meti podjednako i žene i muškarci, a u velikom broju slučajeva prevaranti prije nego krenu u akciju dobro promotre situaciju, utvrde živi li osoba sama i procjene bi li mogla imati novaca u kući”, kažu nam iz MUP-a.
Najčešći primjeri prijevara
Kaznena djela prijevare koje su usmjerene prema starijim osobama najčešće su ovakvih metoda:
- Ugovori za teleoperatere, distributere el. energije i sl. – djelatnici tvrtki nude starijim osobama na potpis novi ili promjenu staroga Ugovora uvjeravajući ih da je nova opcija povoljnija iako to nije. U nekim slučajevima, starijim i nepismeni osobama, koje odbijaju potpisati ugovor, navode da trebaju potpisati da ne žele ugovor te ih na taj način prevare da potpišu ugovor.
- Telefonski poziv iz banke – počinitelj (koji prate kretanja i navike potencijalne žrtve pa znaju kada su bili u banci) se predstavlja kao službenik banke i navodi da su im isplatili krivotvoren novac i da će uputiti službenika koji će doći u njihov stan i preuzeti krivotvorene novce, nakon čega će im donijeti ispravne novčanice
Druga mogućnost je da počinitelji nazovu i kažu osobi koja je bila u banci da je nešto zaboravila potpisati i da će im službenici donijeti u stan papire koje je potrebno potpisati – kada počinitelji uđu u stan starije osobe jedan odvlači pozornost osobe, a drugi po stanu traži vrijednosti i krade ih. - Lažno predstavljanje kao službena osoba – (djelatnici mirovinskog ili zdravstvenog, policijski službenici, djelatnici elektre, plinare i sl) – počinitelji na taj način uđu u stan, a onda dok jedan od njih zadržava pozornost starije osobe, drugi po stanu traži vrijednosti i krade ih.
- Dolaze na kućna vrata i razgovaraju s potencijalnom žrtvom te im nude različite usluge i pogodnosti ili prose novac ili besplatne usluge (uređaji za masažu, detoksikaciji, posuđe i sl.) – starije osobe u najboljoj vjeri pristaju na suradnju i razgovor, te dozvoljavaju nepoznatim osobama ulazak u kuću, a ubrzo nakon toga shvate da su prevareni za novac ili da im nedostaju dragocjenosti iz kuće.
- Počinitelji glume slabost, bolest, nesvjestice, mole da ostvare telefonski poziv jer su u nevolji – kada uđu u stan iskoriste priliku i kradu.
- Počinitelji dolaze na kućnu adresu osoba koje žive u blizini bolnica ili u krugu bolnica presreću starije osobe i predstavljaju se kao stranci čiji je prijatelj u bolnici te mole za posudbu novca jer trebaju platiti operaciju (ostavljaju u zalog putne torbe, lažni nakit i sl. bezvrijedne stvari).
- Prilaze starijim osobama u čekaonici ili u krugu bolnice i nude da će im odmah „srediti“ pregled ili operaciju za novčani iznos.
Hrvatski zavod za mirovinsko upozorava:
Velik broj prijevara dogodio se ove godine upravo preko lažnog predstavljanja djelatnika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a na stranicama HZMO-a stoji ovo upozorenje:
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ponovno upozorava građane da ne nasjedaju na pokušaje prijevare anketara ili posjetitelja koji se lažno predstavljaju kao djelatnici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), nudeći pri tom razne usluge u rješavanju o pravima iz mirovinskog osiguranja ili prikupljanju osobnih podataka telefonski ili dolaskom na kućne adrese osiguranika. HZMO je u proteklih nekoliko godina više puta zaprimio dojave građana o prevarantima koji zloupotrebljavaju ime HZMO-a, nudeći pri tom različite usluge (rješavanje inozemnih mirovina, povrat duga umirovljenicima i dr.), tražeći novčani polog i sl.
Napominjemo da HZMO obavlja poslove koji se tiču ostvarivanja prava na obvezno mirovinsko osiguranje isključivo na lokacijama područnih službi/ureda i ispostava, a ne na kućnim adresama. HZMO nikada nije provodio ankete telefonski ili izravno (dolaskom na kućne adrese) zbog prikupljanja bilo kakvih podataka o osiguranicima ili korisnicima usluga HZMO-a.
Napominju kako HZMO sve poslove obavlja u skladu sa zakonom, a svi osobni podatci osiguranika i korisnika su tajni.
Hrvatska udruga banaka opisuje tzv. prijevare s kuririma
Iz HUB-a nam javljaju da već dugi niz godina upozoravaju na problematiku prijevara i potiču edukaciju građana o svim vrstama mogućih prijevara. Ključno je, smatraju, da građani oprezno i kritički pristupaju potencijalnim prijetnjama.
Jedna od najčešćih prijevara je prijevara s kuririma. Iz HUB-a detaljno opisuju proces:
“Prevaranti se često pokušavaju predstaviti kao djelatnici banke ili policijski službenici te vas obavijestiti da postoje određeni problemi s vašom debitnom ili kreditnom karticom, na primjer kažu da je zloupotrijebljena (podignut određeni iznos s računa).Obično kažu da će doći po karticu i PIN zbog istrage, sprječavanja daljnje zloupotrebe ili povrata novca. Može se dogoditi i da vas traže da unesete vaš PIN putem telefona te reći da će poslati dostavljača po vašu karticu. Osim toga, mogu vas zamoliti da podignete određeni iznos novca s računa ili kupite neki skupi proizvod te ih predate dostavljaču i na taj način pomognete u tekućoj istrazi. Isto tako vas mogu pokušati nagovoriti da prebacite sredstva na novi, „sigurniji“ račun”, upozoravaju iz HUB-a.
Što banke nikada od vas neće tražiti?
Banke, pa i policija, od vas nikada neće tražiti sljedeće stvari:
- PIN-ove
- Kartice
- Gotovinu
- Nagovarati vas da kupujete skupe proizvode
- Nagovarati vas da prebacujete novac na druge račune
U slučaju da naletite na neku od ovih stvari, savjetuju da odmah prekinete poziv. Nakon što provjerite da je poziv zaista prekinut, nazovite i banku i policiju i prijavite cijeli slučaj. Poželjno je poziv obaviti s drugog telefona (ne onog s kojim vas je prevarant kontaktirao), jer prevaranti često ostavljaju liniju otvorenom kako bi vas spriječili u zvanju te čak proizvode zvukove biranja brojeva kako biste mislili da je vaša linija slobodna.
Savjeti policije kako biste se zaštitili:
Neki od ovih savjeta su očigledni kada ih se gleda na papiru, ali uvijek morate uzeti u faktor činjenicu da su prevaranti manipulatori kojima je jedini cilj nasanjkati žrtvu. Stoga, policija savjetuje sljedeće stvari:
- Ne puštajte nepoznate osobe u svoje domove, a da se prethodno pouzdano ne uvjerite o kome je riječ – zatražiti osobnu iskaznicu ili dokument sa slikom, a službenu osobu i službenu iskaznicu. Nazovite telefonom instituciju iz koje su navedene osobe i provjerite da li su njihovi djelatnici. Vjerodostojnost posjetitelja može se provjeriti i bez otvaranja vrata, kroz ”špijunku” ili korištenjem sigurnosnog lanca.
- Ne dajte se impresionirati odlučnim nastupom nepoznatog, njegovom titulom, ljubaznošću, upornošću, bespomoćnošću, susretljivošću i sl.
- Ako i unatoč odbijanjima, nepoznata osoba i dalje uporno pokušava ući u dom, zamolite pomoć susjeda i odmah o događaju obavijestite policiju na broj 192.
- Ne dajte do znanja da ste sami u stanu ili kući.
- Ne držite veće iznose novca u stanu/kući – sigurna skrovišta nisu toliko sigurna,
- Nikome nemojte davati osobne dokumente, bankovne kartice i PIN brojeve.
- Ne potpisujte ugovore dok niste u potpunosti sigurni što potpisujete. Recite osobi da ćete ju kontaktirati ili da dođe za nekoliko dana dok ne provjerite je li novi ugovor stvarno povoljniji.
- Zapamtite izgled osoba, boju kose i očiju, visinu, stas i karakteristične znakove (madeže, ožiljke i slično)
- Ukoliko je moguće zabilježite registarsku oznaku vozila kojim su se sumnjive osobe koristile, te njegovu boju, marku i druge karakteristične detalje vozila
Odrasli koji brinu o starijim članovima svojih obitelji trebali bi ih upozoriti na navedene situacije i davati im slične savjete kako bi izbjegli prijevaru.
Još jedan problem u cijeloj priči jest sram. Kada starije osobe saznaju da su prevarene i pokradene, mnogi od njih ne prijavljuju slučaj policiji. To nikako nije rješenje, jer prevaranti u tom slučaju samo nastavljaju s istom metodom protiv drugih žrtava.
Kad i ako budete u situaciji da vas je netko prevario, policija savjetuje da ne dirate stvari u kući koje je dirao počinitelj, kako se ne bi uništili tragovi koji mogu dovesti do hvatanja počinitelja.
