Nađi šokiran popisom stanovništva, traži jačanje drugog stupa: Piletić to već priprema, demograf upozorava na još nešto
Saborski zastupnik i predsjednik stranke Fokus, Davor Nađi komentirao je konačne rezultate Popisa stanovništva 2021. koji pokazuju kako je u Hrvatskoj 22,45 posto stanovništva starije od 65 godina. Drži da bi zbog toga trebalo podići konkurentnost, pojačati uvoz radne snage, jačati II. stup mirovinskog osiguranja i zdravstvo učiniti održivim. Resorni ministar Marin Piletić ističe da je mirovinski sustav stabilan te najavljuje izmjene zakona koji reguliraju prvi i drugi stup, dok demograf Anđelko Akrap tvrdi da je porast udjela starijeg stanovništva problematičan za ekonomski razvoj zemlje.
Foto: Unsplash | Montaža: Mirovina.hr
Državni zavod za statistiku objavio je u četvrtak konačne rezultate Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine o ukupnom stanovništvu prema spolu i starosti te etno-kulturalnim obilježjima stanovništva. Prema Popisu stanovništva 2021., Republika Hrvatska ima 3.871.833 stanovnika, a udio stanovništva u dobi od 65 i više godina iznosi 22,45 posto.
Stanovništvo prema starosti | Foto: Screenshot/DZS
To je posebno uzbunilo saborskog zastupnika i predsjednika stranke Fokus, Davora Nađija, koji se na to odlučio osvrnuti na Facebooku. On smatra da će u budućnosti još više ljudi ići u mirovinu, što će napraviti dodatan pritisak na mirovinski sustav.
– Najstrašniji podatak popisa stanovništva, osim samog pada broja stanovnika, je taj da je najveći kontigent stanovnika u dobi između 60 i 65 godina starosti. To znači da nam u sljedećih pet godina najveći kontigent stanovnika odlazi u mirovinu. Dakle, značajno će rasti pritisak na mirovinski i zdravstveni sustav, a u mlađim generacijama je sve manje ljudi koji mogu to financirati, poručio je Nađi.
Piletić poslušao Nađija?
Smatra da Hrvatska treba podići konkurentnost i pravednost kako bi rast plaća i pravedniji sustav potaknuo povratak dijela iseljenih građana, omogućiti uvoz radne snage, jačati II. stup mirovinskog osiguranja i svaki oblik štednje za mirovinu i zdravstveni sustav učiniti održivim.
– Bez tih poteza godine pred nama će biti sve izazovnije, a standard budućih umirovljenika sve neizvjesniji, zaključio je Nađi na Facebooku.
https://www.facebook.com/DavorNadi/posts/pfbid025YDQMWXm3si8ogHT9pGG1fnqR5ZFNr1s3ruezpQvzw3p9uoRBdFXrs9hQga15u1Xl?__cft__[0]=AZV5FSPSjc9ESjPW1pAOx0eauXE9iHSH-Ez2p8yQbTJnhyypM9i1XlL3sjIWuqPorRK_zcc4oEf9PQDhBbAixbvufvXZoZTBbc6u4A8FXDgboQ2oe9W9ebQ6u3HWJmSMEBP3s-60DaxL6PmZ34_oIMaqKwYIOz6ucjyI3Z8hGrqYnQ&__tn__=%2CO%2CP-R
Na Nađijeve zaključke se osvrnuo ministar rada i mirovinskog sustava, Marin Piletić. On je poručio da Hrvatska bilježi rekordne uplate za mirovinske i zdravstvene doprinose te da je udio doprinosa u isplati svih mirovina narastao za osam posto u zadnjih šest godina. Najavio je da će Vlada ojačati položaj umirovljenika kroz izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o kapitaliziranoj štednji, koji se odnosi na drugi mirovinski stup.
– Cilj najavljenih izmjena je osigurati pravo korištenja dijela obiteljske mirovine zajedno s osobnom i ojačati drugi stup. Još uvijek računamo na razdoblje aktivnog rada, želimo da se prosjek radnog staža s 31 godine približi europskom prosjeku od 40 godina, prenosi njegove riječi N1.
Problematičan ekonomski razvoj
Udio stanovništva starijeg od 65 godina u ukupnoj populaciji je, prema Popisu stanovništva lani bio 22,45 posto. Mladih do 14 godina je, pak, lani bilo 14,27 posto. U usporedbi s 2011., stanovnika je 413.056 manje, starijih od 65 je 110.005 više, a umirovljenika je 17.943 više. Piletić je poručio da Hrvatska više nikad neće imati omjer između umirovljenika i zaposlenika na razini iz 1980-ih, kada je iznosio 1:4. Spomenuti omjer u Hrvatskoj trenutno iznosi 1:1,34, ali ministar tvrdi da je mirovisnki sustav zasad stabilan zbog uplata doprinosa, koji trenutno čine 62 posto u ukupnim izdacima za mirovine.
Udio stanovnika po dobnim skupinama prema ranijim popisima stanovništva. | Foto: Screenshot/DZS
Na sve veći udio starijeg stanovništva u ukupnoj populaciji se osvrnuo i demograf Anđelko Akrap. Za njega su rezultati očekivani, jer je riječ o normalnim promjenama uzrokovanima prirodnim smanjenjem stanovništva koje traje još od 1991. godine. Ipak, sve veći broj starijih osoba je, prema njegovim riječima, problematičan. U svom razgovoru za RTL naveo je više razloga.
– Ono što se jasno vidi je naglašen pad mladih, a vrlo velik broj stanovnika u dobi starijih od 65 godina. To je problematično za ekonomski razvoj. Naime, to su ipak izdavanja. To znači i smanjenje kapaciteta škola, reorganizaciju… Na sveučilištima je već sada ostalo više od 10 tisuća slobodnih mjesta“, ustvrdio je Akrap, praktički komentiravši Nađija koji je ustvrdio da nam zbog toga treba uvoz radne snage i jačanje konkurentnosti na tržištu.
