Nacionalni plan oporavka: Evo koje reforme planiraju napraviti po pitanju mirovina i kada
Nacionalni plan oporavka ministar financija Zdravko Marić nazvao je “generacijskom prilikom”. Sada kada je objavljeno svih 1165 stranica dokumenta, analiziramo što će se sve reformirati u sustavu mirovinskog osiguranja. Kapitalni projekt u ovom resoru svakako će biti novi model obiteljskih mirovina.
Foto: Andrej Plenković | Youtube screenshot
Vlada je objavila svih 1165 stranica Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Dokument je dostupan na vladinoj stranici planoporavka.gov.hr, a mi smo analizirali što se sve mijenja po pitanju mirovina. Kapitalni projekt mirovinskih reformi svakako će biti uvođenje novog modela obiteljskih mirovina koji će otvoriti mogućnost da uz primanje vlastite mirovine korisnici mogu naslijediti i dio mirovine preminulog partnera. Planira se i zaokret u politici upravljanja II. stupom mirovinske štednje, a Vlada će dodatno povećati iznos najniže mirovine.
Nastavak mirovinske reforme
Glavnina promjena za mirovinski sustav nalazi se u komponenti ‘Tržište rada i socijalna zaštita’. Ovdje se navodi potreba osiguravanja održivosti mirovinskog sustava. Ističe se potreba za nastavkom mirovinske reforme radi postizanja većih mirovina.
“Jedan od glavnih ciljeva u Programu Vlade je održivost mirovinskog sustava u okviru kojega je predviđen nastavak mirovinske reforme povećanjem adekvatnosti mirovina. U tom smislu nužno je prije svega poticati duži ostanak u svijetu rada, odnosno i kroz izmjene radnog zakonodavstva omogućiti rad nakon navršene 65. godine života. Usto, potrebno je osigurati i veću participaciju osoba starije životne dobi na tržištu rada, što će se omogućiti povećanjem kruga umirovljenika koji mogu raditi uz istodobnu isplatu mirovine.
Poseban naglasak stavljen je na korisnike obiteljskih mirovina za koje je predviđeno omogućavanja pravednijeg načina izračuna mirovine. Uz unaprjeđenje I. mirovinskog stupa nužno je dalje jačati II. mirovinski stup kroz omogućavanje ulaganja u infrastrukturne projekte, a kako bi se mladima u budućnosti osiguralo višu razinu mirovina”, navodi se u dokumentu.
Dakle, veliki fokus u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, u kontekstu mirovinskog sustava, stavljen je na obiteljske mirovine i ulogu II. stupa mirovinske štednje.
“Ograničene fiskalne mogućnosti”
Prije predstavljanja promjena u mirovinskom sustavu, Vlada ističe izazov “ograničenih fiskalnih mogućnosti državnog proračuna”. Kažu da svaka mjera usmjerena prema povećanju mirovina uzrokuje “značajne troškove za državni proračun”.
Automatska mirovina sa 65 godina po sili zakona ide u povijest
Sukladno ranijim najavama, planira se ukinuti odlazak u mirovinu po sili zakona s navršenih 65 godina života. To će omogućiti dulji ostanak u svijetu rada, ali i veće mirovine. Naime, za svaki mjesec duljeg ostanka u svijetu rada umirovljenici će dobiti 0,34 posto veću mirovinu, odnosno za godinu dana duljeg rada 4,08 posto veću mirovinu. Maksimalno se može skupiti pet godina duljeg rada (od 65. do 70.), a na taj način umirovljenici će moći zaraditi 20,4 posto veću mirovinu.
Isto tako, planira se borba protiv neprijavljenog rada pa s te strane računaju i na veću razinu uplaćenih mirovinskih doprinosa.
Obiteljske mirovine
Meso reformi u mirovinskom sustavu su promjene u modelu obiteljskih mirovina.
“Prosječna mirovina u prosincu 2020. iznosila je 2.878 kuna, a njezin udio u prosječnoj neto plaći 41,95 posto, dok je prosječna obiteljska mirovina iznosila svega 2.330 kuna, a udio u prosječnoj neto plaći 33,96 posto”, navodi se u dokumentu.
Vlada navodi potrebu za intervenciju u I. stup mirovinskog osiguranja, ponajprije misleći na korisnike obiteljskih mirovina.
“Izmjenom pravnog okvira, omogućit će se korištenje dijela mirovine preminulog bračnog/izvanbračnog druga uz osobnu mirovinu i/ili povećanje obiteljske mirovine. Ovime bi se obuhvatilo oko 300.000 korisnika obiteljske mirovine kojima će se na odgovarajući način povećati ukupno mirovinsko primanje”, stoji u dokumentu.
Imaju i neke izračune. Novi modle obiteljske mirovine trebao bi, u početnoj godini reforme, povećati prosječnu obiteljsku mirovinu za 13 posto, odnosno za oko 320 kuna.
Vlada je u studenom 2020. godine osnovala Radnu skupinu za preispitivanje modela obiteljskih mirovina – kada oni završe posao, odabrat će se najpovoljniji model i zakonski prijedlog krenut će u zakonodavnu proceduru.
Povećanje od 3 posto korisnicima najniže mirovine
Korisnici najniže mirovine dobit će, nakon srpnja 2019., još jedno povećanje mirovina od tri posto. Ova mjera će obuhvatiti oko 300 tisuća korisnika.
Veće mirovine iz II. stupa
Vlada najavljuje i veće mirovine iz II. stupa “što je moguće ostvariti jedino povećanjem prinosa ulaganja obveznih mirovinskih fondova”. Budući da mirovinski fondovi najvećim dijelom ulažu u državne obveznice, a prinosi za takva ulaganja u vremenima niskih kamatnih stopa nisu sjajni, mijenjat će se ulagačka politika mirovinaca.
“Planirano je snažnije uključivanje mirovinskih fondova u infrastrukturne projekte te veća ulaganja u poduzeća u vlasništvu Hrvatske čime bi se stvorio potencijal za ostvarivanje viših stopa prinosa za članove fonda, a time i većih mirovina za buduće generacije umirovljenika”, kaže se u dokumentu.
Kada očekivati ove reforme?
Novi model obiteljskih mirovina odlična je vijest za brojne umirovljenike, ali će se morati dobrano načekati da reforme stupe na snagu. Kako se može iščitati iz dokumenta, zakoni bi trebali stupiti na snagu do početka 2023. godine.
Što se tiče samog povećanja iznosa obiteljskih mirovina, Vlada očekuje da će one narasti za do 10 posto u prvom dijelu 2025. godine!
A korisnici najniže mirovine svoje će povećanje od tri posto dobiti tek prvom dijelu 2026. godine!
Prosječna najniža mirovina, prema najnovijim podacima HZMO-a, iznosi 1.733 kune. Prima ju 286.711 korisnika. Dakle, Vlada najavljuje da će tim ljudima povećati mirovinu za tri posto (u prosjeku 51 kunu) za punih pet godina!
