Uvođenje nacionalne mirovine, koja je izazvala velike prijepore u javnosti, počinje dobivati svoje zadnje konture. Radna skupina razmatra nekoliko prijedloga, a uskoro bi trebali dobiti i onaj završni. Kako sada stvari stoje, ova vrsta naknade za starije osobe bez mirovine trebala bi iznositi 800 kuna, a isplata će početi 2021. godine. No, još uvijek se pregovara o uvjetima za ostvarivanje ovoga prava.
Osobe koje su stare i same materijalno su najugroženije Foto: Pixabay
Hrvatska ima na desetke tisuća građana starijih od 65 godina koji nisu sakupili minimalnih 15 godina radnog staža, zbog čega u starosti žive bez mirovine. Mnogi od njih prisiljeni su primati socijalnu pomoć, dok drugi preživljavaju uz pomoć bračnog partnera. Hrvatska će stoga, po uzoru na brojne europske zemlje, uvesti nacionalnu, odnosno socijalnu mirovinu. Ona će se početi isplaćivati od 2021. godine. No, ono što je sporno njezini su iznosi.
Minimalna naknada 920, a mirovina 1.020 kuna
Prema sadašnjim prijedlozima, takva vrsta novčane naknade za osobe starije od 65 godina koje nemaju pravo na mirovinu, iznosit će svega 800 kuna. Manje je to od zajamčene minimalne naknade od 920 kuna na koliko pravo ima radno nesposobni samac. No, s druge strane, najniža moguća mirovna za 15 godina staža iznosi 1.020 kuna. Sasvim je pritom jasno da je teško pronaći iznos koji bi bio veći od socijalne pomoći, a niži od mirovine kako se ne bi stvorila nepravda prema građanima koji su svoju mirovinu zaradili. Žalosno je i da je samo stotinu kuna razlike između socijalne pomoći i mirovine.
Radna skupina za uvođenje nacionalne mirovne ovoga bi tjedna trebala donijeti konačnu odluku na temelju koje će se izraditi prijedlog zakona koji bi se u Vladinoj proceduri mogao naći već za mjesec dana.
Pravo na zaštitni dodatak od 800 kuna imat će građani stariji od 65 godina s neprekidnim prebivalištem u Hrvatskoj posljednjih 20 godina. Trenutno oko 8.000 građana starijih od 65, od ukupno 72.000, prima socijalnu pomoć. Ukoliko se odluče za nacionalnu mirovinu, na nju više neće imati pravo. Međutim, postavlja se pitanje zašto bi se netko odrekao socijalne pomoći koja je 120 kuna veća? Ipak, situacija je nešto kompleksnija i ovisit će o modelu na koji se Ministarstvo rada i mirovinskog sustava odluči, odnosno o prihodovnom i dohodovnom cenzusu. Također, primanje mirovine nije isto što i primanje socijalne pomoći u starosti.
Da će Radna skupina birati između tri opcije, doznaje danas Večernji list.
Prihodi kućanstva i imovina kao sporni uvjeti
Prvi prijedlog kao uvjet postavlja da osoba ima manje od 800 kuna prihoda, neovisno o imovini. Pritom, ne bi se gledali ni prihodi zajedničkog kućanstva. Takav model ujedno je i najpovoljniji te bi najvećem broju građana starijih od 65 godina bez mirovine omogućio kakvo-takvo dostojanstvo u starosti. Njih bi od 2021. u tom sustavu bilo oko 22.700 za što bi država trebala osigurati 139 milijuna kuna godišnje, a u deset godina 2,6 milijardi kuna.
Druga opcija predlaže da se kod ostvarivanja prava na nacionalnu mirovinu gleda i imovina i prihodi svih članova kućanstva. Na taj način svega oko 8.000 osoba ostvarivalo bi ovo pravo, a to su uglavnom sadašnji korisnici socijalne pomoći koja je veća pa ovo rješenje ne bi imalo nikakvog smisla. Ujedno to je za državu povoljnija opcija.
Prema trećoj opciji, ne bi se provjeravala vrijednost imovine, nego dohodovni cenzus. Tko ima manje od 800 kuna na mjesec može računati na isplatu nacionalne mirovine u tom iznosu. Za tu bi varijantu državi 2021. trebalo 100 milijuna kuna, a do 2030. 1,8 milijardi kuna, piše Večernji.
Prema procjenama Državnog zavoda za statistiku, mirovinu ne prima oko 59.000 starijih od 65 godina. Ipak, većina njih raspolaže određenim prihodima i imovinom pa se ne bi našli među primateljima nacionalne mirovine.
