Na pragu mirovine u problemima: “HZZO traži da im vratim 5.000 kuna?!”
Iako Europski sud za ljudska prava i Ustavni sud RH smatraju da pogreške ili propusti državnih tijela trebaju ići u korist pogođenih osoba, odnosno ne smiju ići na štetu građana – HZZO na primjeru buduće umirovljenice s Hvara smatra suprotno.
Foto: Pixabay
Pogreške se uvijek mogu dogoditi, pogotovo u nadležnim tijelima naše javne uprave. Nekad je to pitanje površnosti ili nestručnosti, a država na kraju može imati i financijske gubitke. Te gubitke u konačnici pokušava prelomiti preko leđa radnika koji u čitavom procesu nisu imali svoje prste, piše slobodnadalmacija.hr.
Dva su takva slučaja u nedavno vrijeme zabilježena kod dvije zaposlenice Policijske postaje Hvar.
HZZO napravio krivi izračun, sada traže novce natrag
Prvo je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje policajki Mariji Kulić pogrešno obračunao naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog bolesti i komplikacija u vezi s trudnoćom i porodom. Pogreška je došla za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta, a nakon određenog vremena HZZO je od gospođe Kulić zatražio povrat nepripadne isplate u ukupnom iznosu od 23.886,93 kune.
Sada se sa sličnim problemom, na pragu mirovine, susreće i njena kolegica Vinka Tomičić koja je u MUP-u zaposlena kao upravna referentica.
” Mene su iz Policijske uprave usmeno, a zatim i pismeno krajem svibnja obavijestili da je naknadnom kontrolom HZZO-a utvrđeno da je pri obračunu moga bolovanja, koje je trajalo od 18. siječnja do 30. travnja ove godine, pogrešno primijenjena najniža osnovica za naknadu, budući da sam u prethodnom razdoblju imala samo jednu isplaćenu plaću. Također je u dopisu što ga potpisuje Nediljko Garac, načelnik Sektora pravnih, financijskih i tehničkih poslova u Policijskoj upravi, navedeno da mi je zbog toga nepripadno isplaćeno 5136,26 kuna te da će mi, zbog skorašnjeg odlaska u mirovinu, upravo toliki iznos zadržati umanjujući plaće za svibanj i lipanj, iako je to isključivo pogreška računovodstva, jer je valjda svakome jasno da ja nisam sama sebi obračunavala bolovanje”, kazala je za Slobodnu Dalmaciju gosopđa Tomičić.
Kako je moguće da su građani odgovorni za nešto što je prouzročila država?
Ni kriva ni dužna, nije dala svoj pristanak da joj se išta odbije od plaća. Odgovorni su oni koji su pogrešku na prvom mjestu napravili, a trošak bi trebali snositi krivci ili država. Gospođa Tomičić dodaje da će, ako bude potrebe, ići u sudski postupak.
“Spomenut ću i to da je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, postupajući u predmetu kolegice Marije Kulić, naglasila kako Europski sud za ljudska prava i Ustavni sud RH smatraju da bi pogreške ili propusti državnih tijela trebali ići u korist pogođenih osoba, odnosno ne smiju ići na štetu građana, osobito ako se time ne dovodi u pitanje kakav drugi suprotstavljeni interes. Drugim riječima, rizik svake pogreške koju napravidržavno tijelo trebala bi snositi država, a propusti se ne smiju ispravljati na štetu dotičnih građana”, kazala je Tomičić.
Unatoč tomu, predmet je proslijeđen na daljnje postupanje, a gospođa Tomičić je 13. lipnja primila pismo kojim je povizvaju da u roku od 15 dana u državni proračun vrati nepripadno isplaćen iznos od 4.802,48 kune, 333 kune “lakši” iznos u odnosu na prvi dopis.
Upućena joj je i prijetnja da će, ako to ne učini, protiv nje biti poduzete “odgovarajuće pravne radnje” koje će joj prouzročiti dodatne troškove. Izgledno je da će se čitav slučaj zasigurno rješavati pred sudom.
