Na iseljavanje utječe i kažnjavanje prerano umirovljenih uz sustav povlaštenih mirovina
Kada govorimo o položaju starijih osoba, skrbi o njima, ali i mirovinama, neizbježna uzročno-posljedična veza je demografija. Hrvatska je pala na manje od četiri milijuna stanovnika, a u posljednja dva desetljeća brojka se smanjila za čak pola milijuna građana. Podaci Državnog zavoda za statistiku kazuju da se samo u 2017. godini iselilo 47.000 ljudi, što je 129 osoba dnevno. Riječ je uglavnom o mladima.
Foto: Pexels
Uz iseljavanje, patimo i od negativnog prirodnog prirasta. Sve više umrlih i sve manje rođenih formula je za starenje stanovništva i demografski problem u cjelini. Projekcije stručnjaka pokazuju da nas u narednim desetljećima čeka sve gora slika.
Nizak fertilitet, demografsko starenje s povećanim mortalitetom i iseljavanje značajnijih razmjera Hrvatsku stavljaju na začelje Europe. Ukazuju na to i podacima s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, dok razne politike na navedenim poljima za sada ne daju povoljne rezultate. Čak 93 posto ispitanih građana u anketi portala Moj posao izjasnilo se da žele napustiti Hrvatsku, dok je za ostanak svega sedam posto.
Nejednaka dostupnost usluga
Jedan od problema je i nejednaka dostupnost usluga, od čega posebno pati starije stanovništvo u ruralnim područjima te na otocima, od zdravstvene skrbi, javnog prijevoza do dugotrajnosti sudskih postupaka.
Pučka pravobraniteljica Lora Vidović u svom Izvješću Hrvatskom saboru za 2018. godinu upozorava i na poražavajuće statistike o očekivanom trajanju života koji je u nas niži nego u ravijenijim zemljama Europske unije. Na začelju smo i po neuspješnom liječenju teških bolesti, uz nedostatak medicinske opreme i novijih učinkovitih lijekova.
“Financijsko sankcioniranje građana koji su neželjeno prerano umirovljeni, nasuprot održavanja sustava povlaštenih mirovina, također je dio pojava koje stvaraju osjećaj nepravde i vjerojatno kod nekih utječu na odluku o iseljenju” – ističe pravobraniteljica.
Slaba kupovna moć i niska potrošnja
Prema podatcima Svjetske banke, Hrvatska u proteklih 20 godina konstantno ekonomski slabi te je, prema BDP-u i kupovnoj moći, pala s 25. na 30. mjesto pa ne čude podatci koji pokazuju da je u tom razdoblju došlo do pada za oko pola milijuna stanovnika. Prema stvarnoj individualnoj potrošnji (AIC) kojom se mjeri materijalno bogatstvo kućanstava, RH se nalazi na 61% prosjeka EU, a slabija je jedino Bugarska, piše u Izvješću Lore Vidović.
“U trenutku kada je demografski problem izrastao gotovo u krizu čije je rješavanje preduvjet opstanka svih ostalih sustava (mirovinskog, zdravstvenog, obrazovnog) demografija mora biti na prvom mjestu u političkom, gospodarskom i proračunskom smislu” – zaključuje pučka pravobraniteljica.
