Mrkva i batina: Kako do 32 posto veće mirovine samo na temelju dobi?
Otići u mirovinu dok smo još u 50-im godinama života ne zvuči samo primamljivo, nego i normalno. No, primamljivo je za sve, osim za naš bankovnih račun. Prijevremena mirovina ipak često nije rezultat romantičnog sanjarenja o lagodnom životu u najboljim godinama, nego sila na koju nas tjeraju poslodavci, istrošenost radom i međuljudskim odnosima na radnom mjestu. Ipak, to će nas koštati na doživotno umanjenoj mirovini, koja duljim ostankom u svijetu rada, dakle isključivo kriterijem životne dobi može biti do čak 32 posto veća!
Foto: Pexels
Prve uvjete za odlazak u prijevremenu mirovinu muškarac ima kada napuni 60 godina života i 35 godina staža. Za žene je ta granica niža, 57 i pol godina života te 32 i pol godine staža, ako se s prvim uvjetima planira prijevremeno umiroviti ove godine. Svake iduće, uvjet dobi i godina staža pomiče se za po tri mjeseca.
Trajno umanjenje za 12 posto
Zašto je uopće bitno s koliko godina odlazimo u mirovinu? Prije svega, zbog kažnjavanja prijevremenog umirovljenja s doživotno manjom mirovinom. Penalizacija je od prošle godine, zahvaljujući sindikalnoj inicijativi “67 je previše” smanjena sa 0,3 na 0,2 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja. Za najviše pet godina, mirovina će biti umanjena za maksimalnih 12 posto.
Objasnit ćemo to na primjeru umirovljenika Darka M. koji ove godine u lipnju stječe prve uvjete za mirovinu te se od 1. srpnja planira prijevremeno umiroviti. Imat će 60 godina, a ima i 38 godina staža. Ipak, u mirovinu će pet godina prije propisane dobi za starosnu mirovinu. Iako je radio 38 godina, dakle tri više od pripisanih uvjeta, njegova će mirovina biti umanjena za 12 posto zbog dobi.
No, on ne mora ni čekati da napuni 65 godina, jer u starosnu mirovinu može otići već za tri godine kao dugogodišnji osiguranik sa 41 godinu radnog staža. Pritom neće biti ni kažnjen trajnim umanjenjem mirovine, iako je u nju otišao dvije godine ranije.
Ženama za rad do 65. godine 250 kuna veća mirovina
Treća opcija je da ipak ostane raditi do 65. godine. Dugogodišnje osiguranike koji su radili i nakon stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu, Vlada je nagrađivala mjesečnim bonusom od 0,15 posto, što bi u ovo slučaju za dvije godine duljeg rada nakon stjecanja uvjeta iznosilo 3,6 posto. No, bonus za dulji ostanak u svijetu rada dugogodišnjim osiguranicima Vlada je ukinula posljednjom mirovinskom reformom.
Ipak, uvedena je stimulacija za rad nakon 65. godine, a najkasnije do 70. godine, i to u iznosu od 0,34 posto po mjesecu. Dakle, za pet godina riječ je o 20,4 posto većoj mirovini samo zbog životne dobi. Kada uzmemo u obzir da se umirovljenje pet godina prije uvjeta kažnjava sa 12 posto, dolazimo do čak 32 posto veće mirovine samo na temelju penalizacije ranijeg, odnosno bonifikacije kasnijeg umirovljenja. Naravno, visinu mirovine uvećavaju pritom i godine staža, visina plaće te ostali faktori.
Znači, naš umirovljenik Darko može u mirovinu sada i ona će biti manja 12 posto samo zbog njegove dobi, neovisno o stažu i plaćama. Kada bi radio još deset godina, mirovina bi mu bila 32 posto veća nego da u nju ode sada, također samo na temelju dobi, uz povećanje temeljem dodatnih godina staža.
Povlastica je najbolje vidljiva na primjeru žena, koje uvjete za starosnu mirovinu stječu već sa 62 i pol godine. Ako ostanu raditi do 65 godina, dobit će ne samo veću mirovinu temeljem dodatne dvije i pol godine rada, nego i nagradu od 0,34 posto po mjesecu, što u ovom slučaju iznosi 10,2 posto. Na prosječnu mirovinu, riječ je o 250 kuna većoj mirovini svakog mjeseca!
