UN-ova agencija za hranu upozorava današnjim priopćenjem da bi cijene hrane diljem svijeta mogle porasti za 20 posto zbog rata u Ukrajini. Naime, nije jasno hoće li ta zemlja moći ubrati usjeve tijekom dugotrajnog sukoba, a neizvjesnost vlada i po pitanju Rusije kao najvećeg izvoznika pšenice u svijetu.
Foto: Beth Macdonald/Unsplash
Međunarodne cijene hrane i hrane za životinje mogle bi porasti za između 8 i 20 posto kao posljedica rata u Ukrajini, što bi izazvalo skok u globalnoj pothranjenosti, objavila je danas UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO).
Ukrajina i Rusija čine više od trećine izvoza žitarica
FAO izvještava da nije jasno hoće li Ukrajina moći ubrati usjeve tijekom dugotrajnog sukoba, a neizvjesnost vlada i po pitanju ruskog izvoza. Naime, Rusija je najveći izvoznik pšenice u svijetu, a Ukrajina je peta. Ove dvije zemlje zajedno osiguravaju 19% svjetske ponude ječma, 14% pšenice i 4% kukuruza, čineći više od jedne trećine svjetskog izvoza žitarica, piše Reuters.
Rusija je i vodeći svjetski izvoznik gnojiva.
“Vjerojatni poremećaji u poljoprivrednim aktivnostima ovih dvaju glavnih izvoznika osnovnih proizvoda mogli bi izazvati nesigurnost u opskrbi hranom na globalnoj razini”- poručio je generalni direktor FAO-a, Qu Dongyu.
Indeks cijena hrane dosegnuo je rekordni skok u veljači i gotovo je sigurno da će se nastaviti penjati u narednim mjesecima kada će posljedice rata odjeknuti diljem svijeta.
Pozivaju zemlje da ne uvode ograničenja na izvoz
“Zabrinjavajuće, nastali globalni jaz u opskrbi mogao bi povisiti međunarodne cijene hrane i hrane za životinje za 8 do 22 posto iznad već povišenih razina” – priopćili su iz FAO-a.
Između 20 i 30 posto polja na kojima se uzgajaju zimske žitarice, kukuruz i suncokret u Ukrajini neće biti zasađeno ili će ostati nepožnjeveno tijekom sezone 2022/23, predviđa FAO.
Naglašavaju da oko 50 zemalja, uključujući mnoge od najnerazvijenijih zemalja, ovise o Rusiji i Ukrajini za 30% ili više svojih zaliha pšenice, što ih čini posebno ranjivim. Tako bi se ukupan broj pothranjenih ljudi mogao povećati za 8 do 13 milijuna.
FAO poziva druge zemlje da ne uvode ograničenja izvoza na vlastite proizvode. Naime, brojne zemlje diljem svijeta objavile su ograničenja izvoza hrane ili razmatraju zabranu kako bi zaštitile svoje domaće zalihe nakon ruske invazije na Ukrajinu.
