Molitva naših baka: Oče naš će doživjeti značajnu izmjenu u prijevodu!
Vatikan je odlučio da će se umjesto “Ne uvedi nas u napast” moliti “Ne napusti nas u napasti” jer Bog čovjeka ne uvodi u grijeh. Na krivi prijevod upozorio je i papa Franjo, promjena će za sada obuhvaćati samo talijansku Bibliju, ali preporuka je da se ovaj dio izmijeni u katoličkim crkvama diljem svijeta.
Foto: Pixabay
Najpoznatija kršćanska molitva koju svakoga dana što u liturgiji, što u zajednicama, a što u skrovitosti vlastitih domova izgovaraju milijuni vjernika, bez dvojbe je “Oče naš”. Gotovo da nema kršćanina, ali i mnogih agnostika pa čak i ateista, da je ne bi znali precizno citirati. No, čini se kako nije sve što je zapisano u kamenu, odnosno u Bibliji, suprotno uvriježenu mišljenju, otporno na promjene. Naime, molitva stara više od 2.000 godina sada će po prvi put u svojoj vječnosti doživjeti jednu značajnu izmjenu.
Francuska već koristi “ne dopusti nam da padnemo u napast”
Još lani, papa Franjo ustanovio je manjkavosti prijevoda “Oče naša” s latinskog na talijanski jezik te da je sporni dio molitve potrebno izmijeniti. Tako će jedan od najvažnijih dijelova Biblije uopće dobiti sasvim novo značenje. Dio Gospodinove molitve koji kaže “Ne uvedi nas u napast” bit će preveden kao “Ne napusti nas u napasti”. Odlučila je tako Biskupska konferencija, piše Euronews.
Zasada, promjena će se naći samo u talijanskim Biblijama, za što se čeka dozvola Vatikana. Papa Franjo lani je pojasnio da prijevod (kakav se koristi i u hrvatskom jeziku, op.a.) nije dobar jer “ne uvedi nas u napast” implicira da Bog čovjeka uvodi u grijeh, što nije točno i protivi se cjelokupnom kršćanskom nauku. Također, tada je istaknuo da Katolička crkva u Francuskoj već koristi drugačiju formulaciju, “ne dopusti nam da padnemo u napast” koja je mnogo ispravnija.
Papa je naglasio da bi se slično trebalo primjenjivati u crkvama diljem svijeta, stoga je očito samo pitanje vremena kada će i katolici u Hrvatskoj “Oče naš” moliti na drugačiji način.
Izbavi nas od “zla”, izbavi nas od “Zloga”
Inače, kraća verzija Oče naša dolazi iz Evanđelja po Luki te opisuje događaj kada su učenici zatražili Isusa da ih nauči moliti, vidjevši da i on čini isto. Duži, cjeloviti tekst Oče naša koji se koristi u liturgiji donosi Evanđelje po Mateju te je dio Isusova govora na Gori u kojemu daje smjernice milostinje, molitve i posta, kao tri djela milosrđa koja treba činiti u svojoj skrovitosti, bez želje da nas drugi vide i pohvale.
Valja napomenuti kako hrvatski prijevod “Oče naša”, uz već gore navedeni dio o napasti, pati od još jednoga spornoga dijela ove molitve, a to je njezina zadnja riječ. Naime, prijevod izbavi nas od “zla” smatra se pogrešnim, zbog čega su pojedini prijevodi upotrijebili riječ “Zloga”. Pritom se misli na konkretnu osobu, a ne zlo općenito, što također odgovara kontekstu i navodima Matejeva evanđelja. Možda stoga i u tom posljednjem dijelu, koji se ponekad već može čuti izmijenjen u molitvi Oče naša, možemo očekivati službenu promjenu, baš kako je sada to najavljeno s “napašću”.
