Mislili ste da je penalizacija u 1. stupu grozna? Pogledajte kakva je u 2. stupu!
Velika je razlika u primanjima između umirovljenika koji odlazi s prvim uvjetima i onoga koji čeka punu starosnu mirovinu. Znamo da se mirovina iz I. stupa međugeneracijske solidarnosti može doživotno umanjiti i penalizirati do 12 posto, no ako želite u dvostupnu mirovinu – penalizacija mirovine iz drugog stupa je još gora!
Mirovine sve više zaostaju za plaćama i troškovima Foto: Pixabay
Hrvatski mirovinski sustav počiva na dva obvezna i jednom dobrovoljnom stupu štednje. Većina građana koristi samo prva dva pa ćemo se zadržati na njima. Ako ovih dana odlazite u mirovinu, pred vama je izbor – uzeti kombiniranu mirovinu (dio iz prvog, dio iz drugog stupa) ili svu ušteđevinu iz drugog stupa prebaciti u prvi stup i ostvariti mirovinu kao da ste čitavog života bili samo u prvom stupu.
Kako sada stvari stoje, 60 posto ljudi koji ovih dana odlaze u mirovinu prebacuju sva sredstva u prvi stup jer im je jednostupna mirovina povoljnija. Danijel Nestić, stručnjak za mirovinske sustave s Ekonomskog instituta u Zagrebu kaže da postoje tri glavna razloga zašto ljudi to rade. Razloge, napominje Nestić, treba potražiti izvan samog modela drugog stupa i unutar mirovinskog zakonodavstva.
Dodatak na mirovinu od 27 posto
Ako prebacite sva sredstva u prvi stup, dobit ćete famozni dodatak od 27 posto koji se smatra sastavnim dijelom mirovine. Ako odaberete dvostupnu mirovinu, nećete dobiti punih 27 nego 20,25 posto dodatka što u startu smanjuje mirovinu.
Najniža mirovina
Dobar dio građana koji će tek u mirovinu tijekom života imali su prosječnu ili ispodprosječnu plaću. To će rezultirati time da će im najpovoljnija opcija biti najniža mirovina. Radi se o zaštitnom institutu koji ljudima s nižim primanjima, umjesto da im isporuči vrlo nisku mirovinu koliko bi imali da se gledaju mirovinski doprinosi, dati (u ovom trenutku) 71,53 kunu mirovine za svaku godinu staža.
“Njima u biti prvi stup nadoplaćuje za mirovinu kako bi došli do unaprijed definiranog iznosa najniže mirovine. Takvim je ljudima povoljnije vratiti se u prvi stup jer će dobiti nešto uvećanu mirovinu do koje ne mogu doći u drugom stupu jer ona ovisi o iznosu uplata”, objašnjava Nestić.
Treći razlog – penalizacija mirovina iz 2. stupa
Penalizacija mirovina u I. stupu je poprilično jednostavna. U starosnu mirovinu se ide s punih 65 godina, a u prijevremenu starosnu se može otići pet godina ranije. Za žene su pravila u ovom trenutku nešto povoljnija, ali će se izjednačiti s muškarcima do 2030. godine. Za svakih mjesec dana koji u mirovinu odete ranije od 65 godina, država će vam trajno uzeti 0,2 posto mirovine. Dolazimo do maksimalnih 12 posto mirovine koliko možete izgubiti ako u mirovinu odlazite s prvim uvjetima – tako funkcionira penalizacija u prvom stupu.
No, penalizacija u drugom stupu je poprilično oštrija. Mirovine iz 2. stupa isplaćuju mirovinska osiguravajuća društva (MOD), a na stranicama HRMOD-a smo izračunali razliku u mjesečnoj rati mirovine ovisno o tomu idemo li u mirovinu sa 60 ili 65 godina. Napominjemo da naš hipotetski korisnik na računu u drugom stupu ima ravno 200.000 kuna u oba slučaja.
Ako ide u punu starosnu mirovinu (65 godina života) mjesečno će iz drugog stupa primati 723,76 kune. Ako pak s istom ušteđevinom u mirovinu odlazi sa 60 godina – mjesečno će primati 601,97 kunu što je pad od 20,23 posto!
Država se pokrije iz proračuna, MOD to ne može napraviti
Do penalizacije u drugom stupu dolazi se aktuarskim izračunima. Društva koja isplaćuju mirovinu imaju regulatora (HANFA) koji vodi računa o tomu da mogu isplatiti sve mirovine koje su ugovorili. Nestić napominje kako je penalizacija u prvom stupu, koja je zapravo rezultat sindikalne referendumske inicijative ’67 je previše’, ispod aktuarskog izračuna i da je preblaga. Njome, dodaje, dolazi do prelijevanja sredstva od onih koji su dulje radili k onima koji su radili kraće.
“U prvom stupu 12 posto, u drugom stupu dvadesetak posto. Zato što mirovinsko osiguravajuće društvo koje isplaćuje mirovine iz 2. stupa doista koristi aktuarske izračune, vjerojatnost smrtnosti i tako dalje. To je način na koji mirovinska osiguravajuća društva dolaze od penalizacije, a država svoju penalizaciju izvlači iz prsta. Što nam to govori?
MOD to mora napraviti jer na razini sustava moraju imati dovoljno novca da isplate sve mirovine koje su ugovorili. Ako netko ode pet godina ranije u mirovinu, valjda će ju pet godina dulje primati, kratko i jasno. MOD-ovima taj novac nitko ne može dati.
Kod HZMO-a u njihove penalizacije je potpuno svejedno, oni mogu penalizaciju napraviti kakvom god žele, mogu je i maknuti. Naprosto, svaki manjak koji oni proizvedu pokrit će se iz državnog proračuna”, kazao nam je Nestić.
