Mirovinsko o slučaju umirovljenika kojem su izračunali manju mirovinu: “Ne postoji greška u sustavu”
Umirovljeniku Tomislavu Pavoševiću iz Požege Hrvatski Telekom dao je nezakonit otkaz u 60. godini života, no sudskim sporom vraćen je na posao uz isplatu zaostalih plaća. U međuvremenu je otišao u mirovinu koju je morao vratiti zbog povratka na posao, no kada je sa 64 godine ponovno podnio zahtjev za mirovinu, na Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje izračunali su mu 1.000 kuna manji iznos. Žalio se i izborio mirovinu koja mu pripada. Službenica iz podružnice HZMO-a rekla mu je da imaju grešku u sustavu, no iz Zavoda za Mirovina.hr demantiraju tu tvrdnju.
Tomislav Pavošević (Snimak zaslona/HRT)
Umirovljeniku Tomislavu Pavoševiću iz Požege Hrvatski Telekom dao je nezakonit otkaz u 60. godini života, no sudskim sporom vraćen je na posao uz isplatu zaostalih plaća. U međuvremenu je otišao u mirovinu koju je morao vratiti zbog povratka na posao, no kada je sa 64 godine ponovno podnio zahtjev za mirovinu, na Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje izračunali su mu 1.000 kuna manji iznos. No, bio je uporan, nije stajao i izborio se za mirovinu koja mu pripada. U javnost je izišao kako bi upozorio ostale.
Službenica mu rekla za grešku u sustavu
Podsjetimo, do manjeg izračuna mirovine došlo je jer su ga na Zavodu za mirovinsko tretirali kao da se zaposlio za vrijeme trajanja mirovine, ali on je po sudskoj presudi vraćen na posao zbog nezakonitog otkaza.
“Na kraju me je saslušala jedna zaposlenica u mirovinskom zavodu u Osijeku i shvatila o čemu je riječ. I onda je ona uzela to računati, pa kaže; Joj pa da, vidite imamo grešku u sustavu” – naveo je krajem rujna za HRT Pavošević.
Cilj mu je bio ukazati da je na isti način zakinuto na tisuće radnika koji su za vrijeme sudskog spora otišli u mirovinu pa vraćeni na posao, zbog čega im je onda kasnije izračunata manja mirovina.
Iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje demantiraju takve tvrdnje.
Nenamjerna pogreška, a ne greška u sustavu
“U konkretnom slučaju došlo je do nenamjerne pogreške pri primjeni odgovarajućih odredbi materijalnog prava, koja je vrlo brzo uočena i ispravljena, u roku od 15 dana, te je povodom žalbe g. Pavoševića doneseno zakonito rješenje” – kazali su nam na naš upit iz HZMO-a.
Korisnik mirovine koji je uspio u radno-pravnom sporu, napominju, ima pravni položaj osobe kojoj radni odnos nije ni prestao te je po toj osnovi izjednačena s osobama u radnom odnosu.
“Napominjemo da u sustavu obračuna mirovina nema pogreške, već ovisno o tome je li riječ o ponovnom određivanju mirovine zbog ponovnog stupanja u osiguranje nakon umirovljenja i naknadno ostvarenom mirovinskom stažu po toj osnovi ili o vraćanju osiguranika ili korisnika mirovine na rad sudskom odlukom ili izvansudskom nagodbom, koji je prestao zbog nezakonitog otkaza radnog odnosa kod poslodavca, kojemu su dosuđene i plaće, postupa se u skladu s važećim odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju” – pojašnjavaju iz Zavoda.
Budući da izračun mirovine baza podataka HZMO-a ne vrši automatikom, već se izračun obavlja prema parametrima prethodno postavljenima u bazi izračuna mirovine i to na osnovi ručne aktivacije podataka od strane voditelja postupka, dodaju, nema pogreške u sustavu.
“HZMO, kao provedbeno tijelo Zakona o mirovinskom osiguranju, postupa zakonito te ne stoji tvrdnja o pogrešci u sustavu obračuna mirovine jer Zakon o mirovinskom osiguranju strogo odvaja priznanje prava i izračun mirovine pri priznanju prava od ponovnog određivanja mirovine, a program izračuna izveden je u potpunosti u skladu sa Zakonom o mirovinskom osiguranju” – zaključuju.
Četiri različita scenarija
Iz HZMO-a navode i nekoliko kompliciranih pravnih situacija u ovakvim slučajevima:
- U slučaju kada korisnik prijevremene starosne mirovine ili starosne mirovine stupi u radni odnos i navrši najmanje jednu godinu staža osiguranja nakon umirovljenja i ispuni uvjete mirovinskog staža i starosti za novu mirovinu, na zahtjev korisnika nova prijevremena starosna mirovina se nakon prestanka toga zaposlenja određuje na temelju mirovinskog staža i plaća ostvarenih prije i nakon umirovljenja. Visina mirovine određuje se tako da se polazni faktor prema kojemu je određena prijašnja prijevremena starosna mirovina povećava za odgovarajući postotak propisan člankom 100. stavkom 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (npr. u 2018. povećavao se polazni faktor prema kojemu je bila određena prijašnja mirovina za 0,15% za svaki mjesec u kojemu je mirovina bila obustavljena zbog zaposlenja).
- U slučaju kada osiguranik na temelju pravomoćne sudske presude ili sudske ili izvansudske nagodbe bude vraćen na rad i presudom su mu dosuđene i sve bruto naknade plaće koje bi ostvario za razdoblje za koje je bio izvan radnog odnosa zbog nezakonitog otkaza pa do povratka na rad, a nastavi i dalje raditi, tada budući da je radnik, a ujedno osiguranik koji je vraćen na rad nakon izvršenja presude, korisnik mora prijaviti HZMO-u tu činjenicu te se provodi obnova postupka okončanog rješenjem o priznanju prava na mirovinu.
U toj obnovi postupka zbog povratka na rad ponovno se odlučuje o zahtjevu za priznanje prava te poništava rješenje o mirovini i odbija zahtjev za priznanje prava na mirovinu, jer se pravo na mirovinu ostvaruje tek nakon prestanka osiguranja (članak 37. stavak 1. Zakona o mirovinskom osiguranju).
Kada tom osiguraniku koji se vratio na rad prestane osiguranje te nakon prestanka osiguranja podnese novi zahtjev za priznanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu smatra se kao da u mirovinu odlazi prvi put i mirovina se u tome slučaju priznaje i određuje prema redovitim odredbama članka 33., 34 i dr. te, članka 81. do 86. i 79. stavak 1. i 2. važećeg Zakona o mirovinskom osiguranju u trenutku odlaska u mirovinu.
- U slučaju da osiguranik na temelju pravomoćne sudske presude ili sudske ili izvansudske nagodbe bude vraćen na rad, a dosuđene su mu i sve bruto naknade plaće koje bi ostvario za razdoblje za koje je bio izvan radnog odnosa zbog nezakonitog otkaza pa do povratka na rad, i sklopi sudsku nagodbu da se da mu se isplate naknade plaće za određeno razdoblje od dana s kojim je dobio otkaz pa do nekog dana kojeg radnik i poslodavac sporazumno odrede nagodbom, mirnim putem.
Tada nakon izvršenja presude, odnosno nagodbe, ne nastavlja raditi kod toga poslodavca nakon toga određenog datuma i tada korisnik mirovine mora također obvezno prijaviti HZMO-u da je nagodbom vraćen na rad kako bi se mogla provesti obnova postupka okončanog rješenjem o priznanju prava na mirovinu i u obnovi postupka ponovno odlučilo o zahtjevu za priznanje prava na mirovinu.
U toj obnovi postupka, ranije rješenje kojim je bilo priznato pravo na mirovinu se poništava i u obnovi postupka donosi novo rješenje kojim se pravo na mirovinu priznaje tek nakon prestanka osiguranja određenog sudskom presudom odnosno nagodbom (članak 37. stavak 1. Zakona o mirovinskom osiguranju). Tada se pravo i visina mirovine određuje isključivo prema redovitim odredbama o priznanju prava i određivanju prijevremene ili starosne mirovine kao da se pravo stječe prvi put (prema članku 33., 34 i dr. te, članku 81. do 86. i 79. stavku 1. i 2. važećeg Zakona o mirovinskom osiguranju koji važi u trenutku odlaska u mirovinu, a nakon prestanka osiguranja, a ne dolazi do tzv. ponovnog određivanja mirovine (primjene članka 100. Zakona)).
- Naposljetku, postoje i slučajevi kada se osiguranik koji je dobio nezakonit otkaz, da umanji štetu prouzročenu nezakonitim otkazom, a što traži i Zakon o obveznim odnosima, zaposli kod drugog poslodavca te mu se dosuđuje razlika plaće između plaće koju bi ostvario kod prijašnjeg poslodavca i ostvarene plaće kod drugog poslodavca, te se u tom slučaju u vrijednosne bodove za izračun mirovine uračunava plaća i razlika plaće dosuđena presudom.
Prema navedenom očito je da, ovisno o okolnostima slučaja, slijedi odgovarajuće postupanje koje ovisi i o sadržaju presude ili nagodbe, odnosno o tome što je sve dosuđeno sudskom odlukom, je li korisnik mirovine tražio povratak na rad i plaću ili naknadu štete, je li bio u vrijeme nezakonitog otkaza do presude korisnik mirovine ili ne, je li neprekidno nakon otkaza bio izvan osiguranja i sl.
Pravo na žalbu i obnovu postupka
Iz HZMO-a napominju da svaki korisnik ima pravo na redoviti pravni lijek protiv donesenog prvostupanjskog rješenja o mirovini te pravo na izvanredne pravne lijekove propisane člankom 123., 128. i 129. Zakona o općem upravnom postupku (kao što je pravo na obnovu postupka, poništavanje i ukidanje nezakonitog rješenja i oglašavanje rješenja ništavim). Isto tako i na dvostupanjsko upravno sudovanje kojim se provjerava u povodu tužbe pravilnost donesenog rješenja u upravnom postupku.
Također, osiguranik i korisnik ima pravo u svako doba podnijeti i zahtjev za obnovu postupka prema odredbama članka 134. Zakona o mirovinskom osiguranju (ako sazna za nove činjenice ili nove dokaze koje utječu na pravo) te zahtjev za intervenciju u pravomoćno rješenje zbog povrede materijalnog propisa (članak 139. Zakona o mirovinskom osiguranju) i to bez ograničenja rokom.
Dakle, i mimo uvjeta i rokova propisanih Zakonom o općem upravnom postupku postoji i mogućnost za intervenciju u pravomoćna ili izvršna rješenja i prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, kao posebnom propisu koji uređuje prava osiguranika na mirovinsko osiguranje i iz mirovinskog osiguranja.
Kako se Zakonom o mirovinskom osiguranju rješavaju egzistencijalna prava osiguranika i korisnika mirovine, nije propisan rok za tu intervenciju u korist stranke, u odnosu na Zakon o općem upravnom postupku, u kojemu su propisani uvjeti i rokovi za intervenciju u pravomoćno riješenu upravnu stvar.
