Mirovinska reforma u problemu: Vlada se nećka oko povećanja doprinosa za drugi stup
Mirovinska reforma zapada u sve ozbiljnije probleme. Glavni među njima je povećanje dobne granice za umirovljenje, mnogi polovični kompromisi već su napravljeni, a sada je u pitanje došlo i planirano povećanje doprinosa za drugi mirovinski stup. Plan Ministarstva rada i mirovinskog sustava jest da oni rastu za 0,5 posto godišnje od 2021. godine (dugoročno ukupno za pet posto, koliko iznose sada) no čini se da ta odluka ipak nije konačna te će ovisiti o mnogim faktorima, a jedan od njih mogli bi biti i pregovori sa sindikatima oko referenduma “67 je previše”.
Foto: Unsplash
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava više se ne izjašnjava o tomu kada će početi povećanje doprinosa za drugi mirovinski stup, a koji su trebali rasti 2021. i 2022. godine za po pola posto. Takav zaključak proizlazi iz odgovora na upit Jutarnjem listu.
“Prilagodba trenutne stope doprinosa za drugi stup od pet posto razmatrat će se sukladno proračunskim mogućnostima u cilju povećanja ukupne kapitalizirane mirovinske štednje. Potencijalne promjene stope doprinosa mogu se provesti jedino izmjenom Zakona o doprinosima, pri čemu je potrebno naglasiti da će svako povećanje stope doprinosa za drugi stup izravno utjecati na prvi stup” – odgovorili su iz Ministarstva na pitanje kakav je stav Vlade na temu izdvajanja za drugi stup, piše Novac.hr Jutarnjeg lista.
I ministar Marko Pavić mnogo je puta ponovio da je predviđeno kako će doprinosi za drugi stup rasti sa sadašnjih pet na 5,5 posto 2021. godine te na šest posto 2022. godine. Planirano povećanje nastavilo bi se postepeno i dalje do 10 posto izdvajanja.
Međutim, sve će ovisiti o stanju u državnoj kasi, u koju se slijeva 15 posto za prvi stup međugeneracijske solidarnosti te pet za drugi stup individualizirane, ali također i dalje obvezne, štednje građana. Rastom uplata u drugi, smanjivali bi se doprinosi za prvi stup pa bi onda oni u oba iznosili deset posto. Takav plan postoji još od mirovinske reforme 2002. godine, no odluka je odgađana i nikada nije zaživjela. Glavni razlog jest što bi smanjivanje doprinosa u prvom stupu značilo manje novca u državnom proračunu. Naime, jedan posto manje doprinosa u prvom stupu iznosi oko milijardu kuna gubitka u državnoj blagajni godišnje.
S druge strane, ukoliko bi Vlada podizala doprinose u drugom stupu, bez smanjivanja davanja u prvom, to bi pak išlo na štetu poslodavaca koji bi morali izdvajati više za radnike.
Mirovinska reforma tako se, kako u drugim stavkama, tako i u ovoj, našla u svojevrsnom vakuumu te ni devet mjeseci nakon uvođenja većim dijelom nije zaživjela. Pritom je čekaju veliki izazovi, a prvi i najveći jest refrendum protiv umirovljenja sa 67 godina.
