Mirovinska reforma: Otimanje novaca budućim generacijama kako bi se podmirile trenutačne obaveze?
Ne dirajte drugi stup jer nećete imati novac za mirovine, tvrde iz Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima (UMFO). Kažu kako Vladino rješenje o prebacivanju štednje iz II. u I. mirovinski stup (kako bi ostvarili dodatak od 27 posto) predstavlja veliku opasnost za financijski sustav u budućnosti.
Foto: Pixabay
Večernji.hr piše kako je Vladino rješenje za dodatak od 27 posto (prebacivanje ušteđevine iz II. u I. stup u trenutku umirovljenja) ne samo nepravedno, nego i potencijalno opasno za sustav javnih financija u budućnosti.
Pozivaju se na izračun Udruge društva za upravljanje mirovinskim fondovima (UMFO), koji pokazuje kako će Vlada takvim potezom stvoriti obaveze svim budućim vladama od čak 111 milijardi kuna za isplatu mirovina koju bi građani aktivirali do 2039. godine.
Idemo li u neodrživost?
Takvo opterećenje proračun neće moći izdržati, a neka buduća Vlada će imati dvije opcije: smanjiti mirovine ili osigurati veće prihode kroz veće poreze.
Državni proračun bi privremeno profitirao povlačenjem sredstava iz II. stupa, u to nema sumnje. Prema projekciji Ministarstva rada i mirovinskog sustava, čak 97% osiguranika iz II. stupa će se odlučiti na prebacivanje sredstava iz II. u I. stup iz jednostavnog razloga – dobit će veću mirovinu. Vladajući inzistiraju da se ovdje radi o mogućnosti izbora, ali kakav je to izbor ako vam netko ponudi mirovinu od 3.100 kuna (s prebacivanjem u I. stup) ili 2.500 kuna (bez prebacivanja u I. stup)?
Dugoročno gledano, taj pristup bi doveo do neizdrživih opterećenja, a Večernji tvrdi kako je teza da se mirovinska reforma temelji na otimanju novca budućih generacija za plaćanje trenutačnih obaveza – točna.
Mirovinski fondovi nude rješenje
Drugim riječima, usvoji li Vlada prijedlog reforme – ugrozit će II. stup, a mirovine će se tek 2039. izjednačiti s onima iz prvog i drugog stupa.
Iz UMFO-a tvrde da imaju rješenje kako osigurati novac za dodatak svima i predlažu da se korigiraju limiti ulaganja, kako bi mogli više ulagati u hrvatsko gospodarstvo i pozivaju na nastavak privatizacije zračnih luka, HPB-a, Podravke, Končara i drugih javno-privatnih partnerstva.
Kada bi Vlada prodala dionice mirovinskim fondovima, riješili bi se javnog duga u iznosu od 5,3 posto BDP-a, čime bi se oslobodio novac za jačanje drugog stupa. Obaveze bi preuzeli mirovinski fondovi, koji su spremni uložiti čak 15 milijardi kuna u te projekte.
Trenutačno se u fondovima nalazi 95 milijardi kuna, od čega je 31 milijarda čista zarada fondova, koju su ostvarili investicijama.
