Mirovinska reforma: Ministarstvo odustaje od rigorozne penalizacije prijevremenog umirovljenja?
Mirovinska reforma je u limbu između dva saborska čitanja, ali čini se kako još uvijek nije prekasno za neke korekcije. Prije nekoliko dana javnost je saznala za odredbu prema kojoj će mirovinski fondovi moći ulagati u startupe, a sada se priča i o bitno smanjenoj penalizaciji kod prijevremenog umirovljenja.
Foto: Jelena Ratko | mirovina.hr
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava moglo bi popustiti pritiscima i bitno ublažiti planiranu penalizaciju kod prijevremenog umirovljenja, piše novilist.hr.
Prema planiranoj reformi, ministarstvo je sve do sada predlagalo smanjenje mirovina za 0,34 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja. U prijevremenu mirovinu se u Hrvatskoj može ići pet godina ranije, što bi značilo da je maksimalna penalizacija 20,4 posto mirovine. To znači da umirovljenik koji pet godina ranije ode u mirovinu doživotno imati 20,4 posto manju mirovinu od one koju je zaradio.
Prama sadašnjim zakonima, ovisno o tome s koliko godina mirovinskog staža se odlazi u mirovinu, ona je bila trajno umanjena od 0,10 do maksimalnih 0,34 posto po mjesecu. To je izgledalo ovako:
- s navršenih 35 godina mirovinskog staža – za 0,34% po mjesecu
- s navršenih 36 godina mirovinskog staža – za 0,32% po mjesecu
- s navršenih 37 godina mirovinskog staža – za 0,30% po mjesecu
- s navršenih 38 godina mirovinskog staža – za 0,25% po mjesecu
- s navršenih 39 godina mirovinskog staža – za 0,15% po mjesecu
- s navršenih 40 godina mirovinskog staža – za 0,10% po mjesecu.
Novi prijedlog
Ministar Pavić često voli isticati da je prosječni hrvatski umirovljenik ostvario tek 30 godina mirovinskog staža, dok je u Njemačkoj ta brojka veća od 37 godina. To znači da je tek svaki peti umirovljenik otišao u mirovinu s “punim” radnim stažem i sada prima mirovinu bez penalizacije.
Ipak, pogrešno je pretpostaviti da je to zbog toga što su Hrvati lijeni – jednostavno je vrlo teško skupiti 40 godina staža u radno sposobnim godinama. Tome kumuju česti periodi nezaposlenosti radnika, rad na određeno vrijeme i opća nesigurnost poslova koje u bilo kojem trenutku može pogoditi svjetska ekonomska kriza. S druge strane, Silvano Hrelja tvrdi da je ta statistika pogrešna jer se u nju ubrajaju i invalidi i druge kategorije, koje spuštaju prosjek. On tvrdi da je “stvarni” prosječni radni staž hrvatskih radnika bliži brojci od 34 godine, što je tek nešto manje ispod europskog prosjeka.
Stoga, iz neslužbenih izvora uvodi se novi prijedlog. Umjesto linearnih 0,34 posto mirovine po mjesecu, penalizacija bi trebala iznositi 0,18 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja. Iz ministarstva niti potvrđuju niti opovrgavaju ove navode, ali neslužbeno potvrđuju da se razmišlja o smanjenom postotku prijevremenog umirovljenja.
Problem kod novog prijedloga
Dakle, umirovljenicima se mirovina penalizirala od 0,10 posto do 0,34 posto po mjesecu umirovljenja, ovisno o tome koliko staža imaju. Prema prvim najavama, ministarstvo se odlučilo na maksimalnu penalizaciju za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, odnosno 0,34 posto.
Sada razmišljaju o nešto nižoj brojci, koja bi mogla biti 0,18. Što se tu zapravo događa?
Dakle, moguće je da je ta brojka nekakav “prosjek penalizacije” po mjesecu, a sada bi se trebao primjenjivati za sve umirovljenike. Tko je najviše izgubio u ovoj računici? Radnici s točno 40 godina mirovinskog staža!
Njih tek jedna godina dijeli od statusa dugogodišnjeg osiguranika (41 godina mirovinskog staža), a u tom slučaju ne bi imali nikakvu penalizaciju. Prema važećem zakonu, radnike s 40 godina ukupnog radnog staža penalizira se 0,10 posto po mjesecu, dakle maksimalnih 1,2 posto umanjene mirovine. Po novom zakonu to će biti 0,18 posto po mjesecu što iznosi 2,16 posto za godinu dana ranijeg umirovljenja. To je svakako bolje od toga da se penalizira 0,34 posto po mjesecu umirovljenja, ali moramo se pitati gdje je opravdanje ikakvog podizanja penalizacije prijevremenog umirovljenja za radnike koji su svojih 40 godina “odgulili”.
Službeni prijedlog i eventualnu izmjenu saznat ćemo u narednim danima, kada se mirovinska reforma pojavi u Saboru na drugom čitanju.
