Svakim polugodišnjim usklađivanjem prema rastu potrošačkih cijena i plaća mirovine rastu, no podatak o udjelu prosječne mirovine u prosječnoj plaći pokazuje da one realno ne prate taj trend. Umirovljenici tako posljednjih godina u kupovnoj moći sve više zaostaju za radnicima.
foto: Chris Lawton, Unsplash
Umirovljenički životni standard u odnosu na radnike svake je godine sve manji. Mirovine rastu kroz redovna polugodišnja usklađivanja prema rastu potrošačkih cijena i plaća, ali smanjuje se udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći.
Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pokazuju trend pada kroz posljednjih pet godina. Tako je udio mirovine u plaći 2016. bio 43,89 posto. Prosječna mirovina tada je iznosila 2.495 kuna, a prosječna plaća 5.685 kuna. Do 2020. godine udio se smanjio na 42 posto, da bi samo godinu dana kasnije pao na svega 40,85 posto koliko iznosi trenutno. Pritom je prosječna mirovina isplaćena u srpnju 2.901 kunu, a prosječna plaća u svibnju bila je 7.104 kune.
Taj je udio još manji kada gledamo najniže kategorije umirovljeničkih primanja, obiteljsku, invalidsku i najnižu mirovinu. Udio invalidske mirovine u plaći je 30 posto, dok je tri posto veći udio obiteljskih mirovina. Udio najniže mirovine u prosječnoj plaći iznosi samo 26 posto, koliko ima oko 270 tisuća umirovljenika s prosječnih 1.900 kuna najniže mirovine.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje pritom ne računa sve mirovine, jer iz postotka isključuje njih oko 180 tisuća koje isplaćujemo prema međunarodnim ugovorima u inozemstvo uglavnom za tek dio radnog staža odrađenog u Hrvatskoj. Kako je riječ o nižim primanjima, udio svih 1,14 milijuna korisnika još je manji, jer su niži i iznosi prosječnih mirovina. Prosječna mirovina svih umirovljenika je 2.582 kuna pa takva mirovina ima samo 36 posto udjela u plaći. Dakle, živimo skoro trostruko lošije nego radnici.
