Mirovine deblje za 900 kuna: Treći stup postaje sve popularniji zbog ove tri pogodnosti
Većina ljudi ne zna puno o mirovinskom sustavu, a o njemu se najčešće krenu informirati desetak godina pred odlaska u mirovinu. Tada im se otvore oči i shvate da umirovljenici u Hrvatskoj žive jako teško, s mirovinama od 2.500 kuna. Nepovjerenje u državni mirovinski sustav rezultira i sve popularnijom štednjom u trećem mirovinskom stupu, u kojem vi birate koliko često i koliko novca želite odvojiti za starost.
Foto: Pixabay
Pored obveznog prvog stupa međugeneracijske solidarnosti i drugog stupa individualne kapitalizirane štednje sve su popularniji i dobrovoljni mirovinski fondovi, koji se još nazivaju i trećim mirovinskim stupom, piše Lider.media.
Radnik nema izbora kod prva dva stupa, automatski će mu od svake bruto plaće 20 posto završiti u prva dva stupa. Prvih 15 posto odlazi sadašnjim umirovljenicima kroz međugeneracijsku solidarnosti, a preostalih 5 posto sjeda na njihov račun u obveznom II. stupu.
Većina ljudi zapravo prima svoju mirovinu iz štednje u ta dva stupa, a tek kada postanu umirovljenici shvate da taj model ne polučuje željenu (i očekivanu) svotu mirovine.
Građani počinju samostalno štedjeti za starost
U situaciji kada državni mirovinski sustav ne zadovoljava potrebe korisnika, sve popularnija postaje štednja u trećem, dobrovoljnom mirovinskom stupu. Od 2017. godine do danas imaju oko 20 tisuća novih “štediša”, a mirovinska reforma ga je od početka 2019. godine učinila još atraktivnijim.
Sami birate koliko ćete novca ostaviti u trećem stupu, koliko često, no uplate bi vam kao i kod svake štednje trebale biti redovite i disciplinirane, kako bi ta štednja imala smisla. Što ranije u svom životu krenete štedjeti, to će vam treći stup biti veći potporanj državnoj mirovini.
Treći stup funkcionira više manje isto kao i drugi stup. Vi dajete novac, menadžeri ga ulažu u projekte, a štednja na vašem računu raste. No, i država vam u toj štednji pomaže sa 750 kuna na godinu. Evo kako!
Država vam “poklanja” 750 kuna godišnje
Optimalna štednja za treći stup iznosi oko 417 kuna mjesečno, odnosno 5.000 kuna godišnje. Zašto baš taj iznos? Ako uplatite 5.000 kuna u jednoj godini, država će vam dodati još 750 kuna na vašu štednju. Taj poticaj ima efekt kao i 15 posto prinosa na vašu štednju, ali zarada se očekuje i od poslovanja fonda kojeg odaberete.
Umjesto povišice, veća mirovina?
Najveći problem kod štednje u Hrvatskoj je činjenica da velik broj građana na kraju mjeseca nema od čega odvojiti za starost.
Zbog toga je sve popularnije kod poslodavaca umjesto povišice radniku otvoriti štednju u trećem stupu – jer je za poslodavca to neoporezive. Poslodavac radniku bez ikakvog dodatnog oporezivanja može uplatiti do 500 kuna mjesečno u treći stup (a taj iznos bi aktivirao i državni poticaj do 750 kuna), odnosno 6.000 kuna godišnje.
Istom tom radniku mogao bi dati i 500 kuna veću plaću, koju bi taj radnik sam sebi mogao uplatiti u treći stup, no tada bi trošak za poslodavca bio puno veći.
Koliko vam treći stup može podebljati mirovinu?
Prinos štednje u trećem stupu varira od fonda do fonda. U trećem stupu danas se nalazi više od 5 milijardi kuna, koje se ulaže u različite financijske instrumente na tržištu kapitala.
Prinos bi se trebao promatrati u duljem razdoblju, budući da se radi o štednji na duge staze.
Treći stup postoji od 2002. godine, a prosječni prinosi od tada do danas se kreću između 5 i 6 posto.
Da ste na gore opisanom načinu krenuli štedjeti u 30. godini života, te da ste u mirovinu otišli sa 65 godina, treći stup bi vam podebljao ušteđevinu za oko 213 tisuća kuna!
Kada bi te novce raspodijelili na sljedećih 20 godina, treći stup bi vam mirovinu podebljao za nekih 890 kuna.
