Mirovina im nije opcija: Sve više građana nastavlja raditi nakon 65. godine!
Trend koji u razvijenijim zapadnim zemljama postoji već desetljećima, kod nas tek sada kreće ozbiljnijom uzlaznom putanjom. Naime, sve više građana starijih od 65 godina nastavlja raditi. Iz godine u godinu brojke rastu, čemu doprinosi i rad na pola radnog vremena uz mirovinu, ali polovina njih u nju nikada nije ni otišla.
Ilustracija: Rawpixel
Prije točno dvije godine, Hrvatska je imala 16.241 radnika starijih od 65 godina. Danas ih je oko pet tisuća više, odnosno 21.831, pokazuju najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. I dalje je to mala brojka ako uzmemo u obzir ukupan broj od preko milijun i pol zaposlenih.
Stručnjaci, ali i trgovci, građevinci…
Iako je trend povećanja prisutan, država još uvijek nije uspjela dovoljno motivirati starije da ostanu na tržištu rada. Više je razloga za to. Prvo, plaće su male, uvjeti rada teški, troškovi života veliki i tko god može, “bježi” u mirovinu s prvim uvjetima za prijevremenu ili starosnu mirovinu.
Tko ostane raditi dulje, čeka ga nagrada u obliku bonifikacije koja iznosi 0,34 posto za svaki mjesec. Za pet godina, primjerice, može se dobiti i 20 posto veća mirovina, no takvu maksimalnu bonifikaciju jako je teško ostvariti, jer bi za nju muškarci morali nastaviti raditi u punom radnom vremenu do 70. godine, što još uvijek nije zakonski regulirano, dok bi žene morale raditi do 68. godine.
Kada gledamo HZMO-ovu statistiku, uočavamo da najviše starijih od 65 nastavlja raditi u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, njih oko 3.300. Odmah potom slijedi fizički zahtjevnija trgovina s oko 3.200 zaposlenih, dok je na trećem mjestu prerađivačka djelatnost koja okuplja oko 2.500 radnika starijih od 65 godina. Za razliku od prije dvije godine, četvrto mjesto sa oko 2.200 zaposlenih zauzela je građevina te tako s te pozicije maknula zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb (1.765), što ukazuje na sve veći trend nedostatka građevinskih radnika.
Oko deset tisuća ih nikada nije otišlo u mirovinu
Radnika starijih od 65 sve je više i u poljoprivredi te poslovima prijevoza i skladištenja, u obje grane više od tisuću, a posla ima i u javnoj upravi za njih oko 1.200.
S druge strane, imamo jednak broj umirovljenika koji rade do polovine radnog vremena, njih 21.031, no tu se brojke djelomično preklapaju. Odnosno, među onima koji rade nakon 65. godine dio je i onih koji rade na pola radnog vremena, jer statistika ne radi razliku u vrstama ugovora kada prikazuje osiguranike po dobi. Ako oduzmemo umirovljenike mlađe od 65. godina koji rade, a među kojima je većina obiteljskih, prijevremenih i povlaštenih, možemo zaključiti da bez odlaska u mirovinu radni odnos nastavlja manje od deset tisuća građana.
Za zaključiti je da neće biti ozbiljnijih pomaka sve dok država zakonski ne regulira prava i mogućnosti nastavljanja radnog odnosa i nakon 65. uz puno veće povlastice od sadašnjih.
