Mirjana Sanader mora u mirovinu, odbili joj zahtjev da nastavi raditi kao profesorica
Supruga nekadašnjeg premijera Ive Sanadera morat će u mirovinu. Iako prema Pravilniku može ostati raditi još dvije godine, većina članova Vijeća očito je ne želi dalje na Filozofskom fakultetu.
Mirjana Sanader Snimak zaslona/Youtube
Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu donijelo je odluku da se Mirjani Sanader, redovitoj profesorici na Odsjeku za arheologiju nakon 65. godine ne produlji radni odnos. Odluka o neproduljenju radnog odnosa supruzi bivšeg premijera Ive Sanadera donesena je tajnim glasovanjem.
Prepreka za zapošljavanje i napredak mlađih?
Od 82 člana Fakultetskog vijeća, njih 55 bilo je protiv, a 27 za, doznaje Jutarnji list. Prodekan za znanost i međunarodnu suradnju Filozofskog fakulteta, prof. Dragan Bagić rekao je da mu je žao zbog takvog ishoda te da je glasovao za produljenje radnog odnosa, jer misli da je ona istraživački aktivna te je započela projekte koje bi trebalo završiti. Radni odnos nije produljen ni Mirjani Matijević Sokol, redovitoj profesorici u trajnom zvanju na Odsjeku za povijest, koja će navršiti 67 godina.
Mirjana Sanader u srpnju će navršiti 65 godina i tražila je produljenje radnog odnosa za dvije godine u skladu s “Pravilnikom o postupku i uvjetima produljenja radnog odnosa zaposlenika na znanstveno-nastavnim radnim mjestima nakon ispunjenih uvjeta za odlazak u mirovnu u skladu s prijedlozima njihovih odsjeka”. A da ona uvjete Pravilnika zadovoljava, zaključilo je Povjerenstvo koje je razmatralo njezin zahtjev. Ipak, većina u vijeću rekla je svoje.
Takva odluka pravda se mišljenjem dijela članova da se produljenjem radnih odnosa, s obzirom na ograničen broj koeficijenata, onemogućava zapošljavanje i napredak mlađih kolega. Radni odnos nakon 65. godine lani nije produljen ni akademiku Krešimiru Nemecu.
Uspješna karijera
Mirjana Sanader rođena je u Splitu, gdje je i maturirala u Klasičnoj gimnaziji. Studij klasične arheologije završila u Innsbrucku, gdje je 1983. godine obranila doktorsku tezu “Kerberos in der Antike”. Akademsku karijeru na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu započela je 1993. godine, a tri godine kasnije postala je docentica. Izvanredna profesorica postala je 1999. godine, a 2002. godine redovna. Kao pročelnica Odsjeka za arheologiju radila je od 2002. do 2005. Zvanje redovite profesorice u trajnom zvanju stekla je 2008. godine.
Supruga nekadašnjeg premijera objavila je 14 knjiga i napisala 22 poglavlja u skupnim knjigama, te uredila tri zbornika. Napisala je 251 znanstveni, stručni i pregledni rad, recenzije i prikaze. Od veljače 2014. godine predstojnica je Arheološkog zavoda Odsjeka za arheologiju.
