Mirando Mrsić: “Htjeli smo srediti mirovine, ali onda su digli šator…”
Bivši ministar mirovinskog sustava Mirando Mrsić proteklih nekoliko tjedana redovito progovara o aktualnoj temi – mirovinama po posebnim propisima. Njegove izjave izazivaju dosta nervoze u Ministarstvu branitelja, kao i u udrugama branitelja, koju mu prijete sankcijama i kaznenim progonom. Mrsić vjeruje da je to sve zbog toga što je u svom mandatu započeo razdvajanje mirovina po posebnim propisima na dva dijela.
Foto: Youtube screenshot
Mirando Mrsić, predsjednik Demokrata i bivši ministar mirovinskog sustava, već nekoliko tjedana upozorava na probleme u mirovinskom sustavu. Posebice je fokusiran na mirovine po posebnim propisima, na čijim je razdvajanjima na dva dijela kao ministar 2014. godine radio. Jučer je na portalu express.hr napisao članak u kojem tvrdi da je zbog razdvajanja braniteljskih mirovina na dva dijela u Savskoj 66, ispred Ministarstva branitelj, krajem 2014. niknuo šator koji će se tamo zadržati preko 550 dana.
Razdvajanje braniteljskih mirovina na dva dijela
Mrsić u uvodu kaže kako je “miljenik briselskih birokrata” proračunato proveo mirovinsku reformu. Dva od tri zahtjeva iz Bruxellesa je ispunio (veća zakonska dob umirovljenja i obeshrabrivanje prijevremenog umirovljenja), dok se na treći (“uskladiti propise za posebne kategorije umirovljenika s pravilima koja vrijede za opće mirovine” potpuno oglušio.
“Ovo treće zapravo znači razdvajanje svih mirovina po posebnim propisima, pa tako i braniteljskih, na dva dijela. Kao i svi građani, branitelji bi primali mirovinu koja im pripada na temelju radnog staža iz mirovinskog fonda plus mirovinu po posebnim propisima koja bi se financirala direktno iz proračuna”, piše Mrsić za Express.
Mrsić smatra da je jasno zašto su to napravili:
“Bez imalo srama, Plenković i njegovi ministri Pavić i Medved tvrde kako je razdvajanje mirovina komplicirano, kako nije moguće! To je naprosto laž. Jer SDP-ova vlada je 2014. provela razdvajanje mirovina Zakonom o mirovinskom osiguranju. Možda Plenković to doista i ne zna jer je tad bio u Bruxellesu i gradio svoju osobnu karijeru s poslušnim Pavićem, ali ministar Medved to jako dobro zna jer je bio član Povjerenstva za razdvajanje braniteljskih mirovina te je iz prve ruke mogao vidjeti da tu nema ništa komplicirano”, tvrdi.
Zajamčena minimalna mirovina branitelja: Veća od minimalne radničke za 754 kune
Osim što između braniteljskih i radničkih mirovina (gledano u prosjecima) postoji velik disbalans, Mrsić je mišljenja kako će se taj trend nastaviti. Uz to, braniteljske mirovine će financirati radnici koji svim umirovljenicima, pa i braniteljima, uplaćuju mirovine.
“Procjenjuje se da će do 2034. godine biti ukupno 123 tisuće korisnika najniže mirovine prema Zakonu o hrvatskim braniteljima, uz postojećih 70 tisuća te da će rashodi za te mirovine u dvadesetogodišnjem razdoblju od 2015. do 2034. iznositi oko 24 milijarde kuna”, tvrdi Mrsić.
Mrsić zatim objašnjava kako su uopće razdvojili mirovine. Jedan dio mirovine temelji se na radnom stažu i za koji je uplaćen doprinos, a drugi je onaj “povlašteni dodatak” koji bi se, tvrdi Mrsić, trebao financirati iz središnjeg proračuna. Kako bi se onda takve mirovine usklađivale?
“Dio mirovine utemeljen na doprinosu slijedio je sudbinu usklađivanja svih mirovina koje su prosječno 55% niže od mirovine branitelja. Dio mirovine koji se isplaćuje temeljem posebnog Zakona (i nije pokriven doprinosima) usklađivao bi se ako je prema podacima Državnog zavoda za statistiku realni rast BDP-a najmanje 2% i ako je deficit proračuna manji od 3%”, pojasnio je Mrsić.
Razdvajanje mirovina je neslavno propalo 2015. godine, kada je SDP vlast prepustio HDZ-u.
“Bili smo svjesni da će diranje u povlaštene mirovine izazvati prosvjede udruga branitelja, to se i desilo”, kazao je, referirajući se na dugotrajni prosvjed branitelja u šatoru na Savskoj 66.
“Da budem potpuno jasan, braniteljma treba osigurati dostojanstvena primanja”
Na kraju, Mrsić ističe kako je braniteljima potrebno osigurati dostojanstvena primanja, ali da to ne smije biti na teret radnika.
“Novac uplaćen doprinosima ne smije se trošiti na povlaštene mirovine. Da je Plenković nastavio s reformom iz 2014., završio financijsko razdvajanje mirovina po posebnim propisima tako da se iz doprinosa financira samo mirovine ili dio mirovine zarađene radom, a ostali dio transferima iz proračuna, stanje u mirovinskom sustavu bilo bi već sad povoljnije”, istaknuo je.
A što se tiče samih učinaka razdvajanja, mirovinski sustav bi bio u plusu za oko 4 milijarde kuna godišnje. Za mirovine po posebnim propisima se na godišnjoj razini uplaćuje oko šest milijardi kuna, tvrdi Mrsić, a doprinosima je pokriveno samo jedna trećina tog iznosa. Time bi deficit u mirovinskom sustavu bio smanjen za četiri milijarde kuna godišnje, iako bi se takav identičan trošak morao prebaciti u središnji državni proračun.
