Kada konačno kreće revizija povlaštenih mirovina, čiji se broj u Hrvatskoj popeo na više od 175 tisuća korisnika, ministra Marka Pavića ovih dana pitaju, ujedno podsjećajući na njegovo obećanje, iz Sindikata umirovljenika Hrvatske. Naime, ministar rada i mirovinskog sustava, Marko Pavić u jeku rasprave o mirovinskoj reformi obećao je lani u listopadu da će ove godine njegovo Ministarstvo napraviti analizu i korekciju mirovina prema posebnim propisima.
Marko Pavić Snimak zaslona/Youtube
Ministar Marko Pavić u jeku sindikalnih prosvjeda protiv mirovinske reforme krajem prošle godine najavio je reviziju povlaštenih mirovina, a slična obećanja dala je i njegova pomoćnica Melita Čičak rekavši kako će drugi dio reforme obuhvatiti i mirovine prema posebnim propisima.
Trećina godine već je na izmaku, a o povlaštenim mirovinama iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava (MRMS) još uvijek ni slova. Najavljena analiza i korekcija, a kamo li revizija, ne naziru se ni iz Godišnjeg plana rada MRMS-a za 2019. godinu, stoga se, izuzev lanjskih obećanja, nema po čemu zaključiti da će se ove godine ozbiljnije uhvatiti u koštac s ovom problematikom.
Naputak Europske komisije i dalje se ignorira
Valja podsjetiti i da je Europska komisija Hrvatskoj dala preporuku da uskladi propise za posebne kategorije umirovljenika s pravilima koja vrijede za opće mirovine. S druge strane, Ministarstvo je prihvatilo naputak da se ubrza prijelazno razdoblje povećanja dobi za odlazak u mirovinu, čime je na sebe navuklo gnjev radničkih sindikata, koji će u subotu početi s prikupljanjem potpisa za referendum protiv umirovljenja sa 67 godina.
Na povlaštene mirovine odlazi ukupno oko osam milijardi kuna, od čega najviše, oko 5,5 milijardi kuna, na braniteljske mirovine. Među 17 povlaštenih skupina, ne smiju se zaboraviti ni saborski zastupnici čije mirovine nikada nisu bile veće. Mjesečno 9.779 kuna prima tako 667 saborskih zastupnika, članova Vlade, sudaca Ustavnog suda i državnih revizora. Tu je i 139 umirovljenih članova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) sa 8.843 kune mirovine. S druge strane, više od 71 tisuća hrvatskih branitelja prima prosječnih 5.744 kuna mirovine, pri čemu gotovo 13.000 takvih mirovina u prosjeku iznosi 9.259 kuna.
Osim sabornika, akademika i branitelja, tu su i vojska, policija, mornari, pripadnici HVO-a, politički zatvorenici, borci prijašnjih režima, radnici u ugljenokopu te oni izloženi azbestu…
Ustaška mirovina veća je od obične braniteljske
Kako se gotovo polovina mirovina prema posebnim propisima odnosi upravo na branitelje, sve su vlasti ovdje i više nego oprezne. Oprezan je i sam ministar Pavić koji je nekoliko puta ponovio da većina korisnika mirovina po posebnim propisima ima dio staža ostvaren iz rada, za što su im se uplaćivali obvezni doprinosi. Također, zauzeo je i stav da kada se jednom nekome da pravo, to pravo ne možete oduzeti, čime je izazvao reakcije dijela javnosti.
Kako će ministar balansirati između danih obećanja i opreza, ostaje tek vidjeti, no umirovljenici s daleko manjim mirovinama od onih “povlaštenih” tu su da ga na to neprestano podsjećaju.
“Revizija je obećana, no tko se usudi ukinuti napuhane zastupničke, braniteljske, HVO i druge mirovine po posebnim propisima? Tko smatra da je posve u redu da prosječna zastupnička mirovina iznosi 9.774 kune, a prosječna radnička čak četiri puta manje – 2.407 kuna? Kome je to u redu da hrvatski branitelji umirovljeni prema općim propisima imaju prosječnu mirovinu od 2.588 kuna, dok oni umirovljeni prema specijalnom braniteljskom zakonu imaju više nego dvostruko, čak 5.747 prosječnih kuna? Gdje je to prihvatljivo da je čak i ustaška mirovina nešto viša od „obične” braniteljske?” – pita predsjednica Sindikata umirovljenika, Jasna A. Petrović.
Traže kompletnu reviziju, a ne po pojedinim skupinama
Mudro je ministar podcrtao lani i kako među povlaštenima ima i gotovo 13.000 mirovina iz Narodnooslobodilačke borbe koja je završila prije 75 godina. No, njih je nešto više od 11 tisuća te ih uglavnom nasljeđuju udovice.
“Tako bi uvaženi ministar s revizijom mirovina partizanskih boraca, koje troše godišnje 376 milijuna, te ubrzano umiru, spasio mirovinski sustav, ali ne bi, primjerice niti taknuo rastućih 6.761 pripadnika Hrvatskog vijeća obrane iz Bosne i Hercegovine koji su nam „useljeni” u mirovinski sustav iz susjedne zemlje ili predložio reviziju invalidskih braniteljskih mirovina?” – poručila je Petrović u novom Glasu umirovljenika.
SUH se stoga zalaže za kompletnu reviziju sustava mirovina po posebnim propisima, ne po grupama i paketima, nego do posljednjeg pojedinca kako bi se vidjelo što je zaradio svojim radom, a što povlasticama, nagradama i naknadama. Prvo bi se financiralo iz mirovinskog fonda, dok bi za sve ostalo država trebala osnovati posebni fond.
