Ministarstvo uprave objavilo koliko je potpisa potrebno skupiti za referendum
Sve su oči uprte u sindikalnu referendumsku inicijativu protiv odlaska u mirovinu sa 67 godina. Potpisi se od jučer skupljaju na veliko u 200 gradova na 300 štandova, a odaziv građana za sada je jako dobar. Iz sindikata su već ranije poručili da očekuju pola milijuna potpisa, a koliko je točno potrebno da bi se raspisao referendum objavilo je jučer Ministarstvo uprave.
Foto: Referendumska inicijativa “67 je previše”
Ministar uprave Lovro Kuščević donio je rješenje kojim se utvrđuje da je u registru birača na dan 27. travnja 2019. u 00:00 sati upisano ukupno 3.735.680 birača hrvatskih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj te da deset posto od tog broja iznosi 373.568.
Referendum u obliku zakonskih prijedloga
Na stranicama Ministarstva podsjećaju da je Inicijativa „67 je previše“, odnosno Organizacijski odbor za izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma o prijedlogu Zakona o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, najavio početak prikupljanja potpisa te je 27. travanj 2019. određen kao prvi dan prikupljanja potpisa (referentni dan).
Ministarstvo uprave dužno je sukladno Odluci Ustavnog suda posebnim rješenjem utvrditi ukupan broj birača u Hrvatskoj na referentni dan u 00:00 sati (referentni sat) te je isti dan to rješenje dužno objaviti na svojim internetskim stranicama i dostaviti ga za objavu u „Narodnim novinama“.
Birača oko 12.000 manje nego što se očekivalo
Zanimljivo, manja je to brojka od one koju se predviđalo i koja se kretala oko 385.000 potpisa. Dakle, riječ je o 12.000 birača manje, na što je zasigurno uvelike utjecalo iseljavanje građana u druge zemlje iz egzistencijalnih razloga. Ipak, nijedan potpis neće biti od viška, jer nema razloga sumnjati kako će se među njima i tražiti i pronalaziti greške. Pa, neka se nađe.
Popis lokacija na kojima će se po gradovima, općinama i županijama nalaziti štandovi možete pronaći ovdje.
Podsjetimo, sindikati traže vraćanje dobne granice kao uvjeta za mirovinu na 65 godina, smanjenje penalizacije sa 0,3 na 0,2 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja, vraćanje dobi za dugogodišnjeg osiguranika sa 61 na 60 godina te izjednačavanje dobi žena s muškarcima za po tri umjesto četiri mjeseca života godišnje u prijelaznom razdoblju.
