Ministarstvo rada dalo svoj sud o inicijativi za mirovinsku reformu: Evo što im se ne sviđa
Udruga članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova prošloga je tjedna predstavila iscrpnu analizu domaćeg mirovinskog sustava. Pitali smo Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike kako gledaju na njihove ideje.
Ministra Josipa Aladrovića ugostili smo u našem podcastu. | foto: srednja.hr
“Istina, do 2050. imamo 29 godina fore da smislimo nešto mudrije, pametnije i bolje od trenutnog Bismarckovog sustava”, kazao je ministar rada Josip Aladrović ljetos u našem podcastu. Udruga članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova prošloga je tjedna predstavila analizu i niz reformskih prijedloga za bolje mirovine u budućnosti. Među najzvučnijim prijedlozima ima nešto na tragu napuštanja Bismarckovog sustava, odnosno sustava međugeneracijske solidarnosti.
Udruga predlaže da se trenutačnih 20 posto doprinosa za mirovine, od kojih 15 ide u prvi, a 5 posto u drugi stup – postepeno obrne. Tako da bi kroz nekoliko desetaka godina došli u situaciju da u drugi stup odvajamo 15, a u prvi 5 posto bruto plaće. Također, traže da se mogućnost odabira jednostupne ili kombinirane mirovine ukine jer smatraju da država na taj način radi konkurenciju privatnim mirovinskim inicijativama.
Na samom predstavljanju, predsjednik Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova Andrej Grubišić je kazao kako su njihovu analizu vidjeli dužnosnici Ministarstva financija, regulator HANFA, mirovinski fondovi, a mi smo zatražili mišljenje od resornog ministarstva. Evo što oni misle o predloženoj reformi.
Deklarativna podrška drugom stupu
Iz Ministarstva poručuju kako su upoznati sa sadržajem analize:
“Prije svega važno je istaknuti kako se radi o vrlo opsežnom materijalu koji sadrži, između ostalog, i prijedloge za prilagodbu mirovinskog sustava, većim dijelom u odnosu na kapitalizirani mirovinski sustav (II. i III. mirovinski stup), ali koji bi imali utjecaj i na obvezno mirovinsko osiguranja na temelju generacijske solidarnosti (I. mirovinski stup). Također, posebno naglašavamo naše stajalište kako je ključno jačati II. i III. mirovinski stup, jer se jedino mješovitim sustavom može osigurati dugoročno održiv mirovinski sustav i primjerena razina mirovina”, poručuju iz Ministarstva rada.
Ipak, naglasili su kako je uvođenjem II. stupa došlo do povećanja javnog duga u proteklom razdoblju (tranzicijski trošak), ali također očekuju da će, kada se dostigne faza zrelosti individualne kapitalizirane štednje ostvariti brojni pozitivni aspekti, i za pojedinca i za državu.
“Drugi mirovinski stup pridonijet će ostvarivanju veće razine mirovina za buduće generacije, a utjecat će i na smanjenje javnog duga u budućnosti jer će se rasteretiti mirovinski sustav i javne financije, s obzirom da će značajan broj budućih umirovljenika primati dio mirovine iz kapitaliziranog mirovinskog sustava”, zaključak je Ministarstva rada.
Odgovori na ključna pitanje: Doprinosi
Posebno nas je zanimalo što Ministarstvo misli o ideji da se stope doprinosa za prvi i drugi mirovinski stup postepeno zamijene:
“U odnosu na predloženo smanjenje stope doprinosa za I. mirovinski stup ističemo kako bi se uvažavanjem prijedloga značajno povećao tranzicijski trošak mirovinskog sustava. Pri tome naglašavamo kako bi smanjenje stope doprinosa u I. stupu za 1% rezultiralo smanjenjem prihoda od doprinosa za oko 1,5 mlrd. kn, dok bi smanjenje za 10 % rezultiralo smanjenjem prihoda za oko 15 mlrd. kn na godišnjoj razini, a autori analize ne iznose prijedloge na koji način kompenzirati smanjene prihode od doprinosa”, odgovaraju iz Ministarstva.
Dodaju kako bi zamjenom doprinosa došlo do dodatnog opterećenja državnog proračuna u srednjem roku i negativno utjecalo na javni dug. Prčkanje po financijama, smatra Ministarstvo, nije pametan potez uoči uvođenja eura.
“Treba imati u vidu činjenicu da RH planira uključivanje u euro zonu, za što je potrebno ispuniti kriterije konvergencije koji, između ostalog, uključuju i postupno smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u. Isto tako, nužno je voditi računa i o tome da se dodatno ne poveća cijena rada i pritisak na poslodavce, s obzirom da je gospodarstvu potrebno određeno vrijeme za oporavak od krize uzrokovane koronavirusom”, poruka je Ministarstva.
Mogućnost izbora mirovine
Ministarstvu smo postavili upit što planiraju napraviti s trenutačno važećom mogućnosti izbora jednostupne ili kombinirane (iz oba stupa) mirovine. Pitali smo ih je li namjera da ta mogućnost trajno ostane u Zakonu o mirovinskom osiguranju, ili se radi o prolaznoj stvari dok II. stup ne uđe u zrelu fazu.
“Prije svega naglašavamo kako je mirovinskom reformom od 1. siječnja 2019. osiguranicima omogućen izbor između mirovine isključivo iz I. stupa ili iz I. i II. stupa zajedno radi ostvarivanja povoljnije mirovine i otklanjanja generacijske nejednakosti. S obzirom na razloge uvođenja izbora povoljnije mirovine, ne planira se ukidanje mogućnosti izbora povoljnije mirovine, jer bi isto rezultiralo stvaranjem nejednakosti u mirovinskom sustavu u pogledu visine mirovine između različitih generacija osiguranika”, poručuju iz Ministarstva.
Argumentiraju kako bi ukidanjem mogućnosti izbora došlo do velikih razlika u mirovinama osiguranika sa sličnim uvjetima, istom dužinom mirovinskog staža i istom plaćom tijekom radnog vremena – ovisno o tomu je li osoba bila osigurana samo u I. ili oba stupa mirovinske štednje. Dodaju kako bi ukidanje izbora dovelo i do negativnih posljedica za korisnike najniže mirovine.
“Osim toga, mjera bi imala negativan fiskalni učinak na državni proračun u srednjoročnom razdoblju, s obzirom da bi se značajno smanjili proračunski prihodi po osnovi transfera kapitaliziranih doprinosa s osobnih računa osiguranika koji su se odlučili za isplatu mirovine iz I. stupa. Napominjemo, da mjere iz mirovinske reforme provedene od 1. 1. 2019. već daju pozitivne rezultate, jer se trenutno od ukupnog broja osiguranika osiguranih u oba mirovinska stupa njih oko 40 posto odlučuje se za isplatu mirovine iz I. i II. stupa (tzv. kombinirane mirovine). Vjerujemo da će se ovaj udio u budućem razdoblju postupno povećavati, sukladno povećanju prosječnog razdoblja uplata u drugi stup”, zaključuju iz Ministarstva.
U pripremi izmjene tri mirovinska zakona
Iz Ministarstva su još naglasili kao se pripremaju prijedlozi za izmjene sva tri mirovinska zakona – Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima te Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima:
“Stvorit ćemo okvir za liberalizaciju ulaganja i dodatno administrativno rasterećenja troškova mirovinskih fondova. U planu je liberalizacija ulaganja mirovinskih fondova kroz njihovo snažnije uključivanje u infrastrukturne projekte te veća ulaganja u trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske, a što je planirano i kroz provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. Također, predviđeno je i dodatno administrativno rasterećenje troškova mirovinskih fondova. U okviru prijedloga za izmjenu zakonodavnog okvira razmatraju se i mogućnost rasta ulaganja mirovinskih fondova u alternativne investicijske fondove, kao i ulaganja u nekretnine”, zaključuju iz Ministarstva rada.
