Ministarstvo otkriva koje nove zakone će uvesti za rad obiteljskih domova
Devet mjeseci nakon stravičnog požara, u kojemu je u ilegalnom objektu obiteljskog doma u Andraševcu zbog neispravne grijalice izgorjelo šestero starih i nepokretnih korisnika, dogodila se još jedna tragedija, ovoga puta u ustanovi istog tipa u Dugom Ratu. Požar je odnio još dva života. Iako su najavljeni stroži uvjeti poslovanja, veće kontrole i kazne, zasad se ništa nije promijenilo, barem ne u praksi. Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike najavilo je izmjene u Zakonu o socijalnoj skrbi, pri čemu su nam otkrili što će točno mijenjati.
Josip Aladrović – ministar rada i mirovinskog sustava
Što je država poduzela nakon požara koji je u obiteljskom domu u Andraševcu u siječnju ove godine odnio šestero života? To je pitanje iznova otvorila još jedna tragedija, smrt dvoje korisnika ustanove istoga tipa u Dugom Ratu.
Odgovor smo potražili kod ministra Josipa Aladrovića koji je uz rad i mirovinski sustav odnedavno dobio i resor socijalne skrbi.
Izmijenili Pravilnik, ali vlasnici imaju rok godinu dana
Tadašnje Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u svibnju je donijelo Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga kojim su se pojačali kriteriji u pogledu minimalnih uvjeta koje trebaju zadovoljiti obiteljski domovi.
Donijelo je to četiri izmjene. Prva je da se usluga smještaja u obiteljskom domu pruža u obiteljskoj kući gdje živi predstavnik obiteljskog doma i članovi njegove obitelji, bez iznimaka poput dislociranih objekata kako je to bilo ranije. Druga se odnosi na potrebne isprave za valjanu uporabu i održavanje građevine sukladno posebnim propisima, što do sada nije bilo propisano. Trećom izmjenom proširene su aktivnosti, odnosno usluge u obiteljskom domu te je povećan broj radnika po korisniku. I posljednje, predviđen je smještaj u obiteljski dom za starije osobe kojima je potreban četvrti stupanj usluge, funkcionalno ovisne korisnike kojima je zbog demencije potrebna pomoć i nadzor druge osobe.
No, vlasnici imaju rok od godinu dana, dakle do 21. svibnja iduće godine, da usklade svoje poslovanje prema navedenim izmjenama, što znači da u praksi rezultata još nema, niti su na njih ovoga momenta obvezni.
Novim Zakonom smanjit će broj korisnika na 12
Sada se ide korak dalje, u toliko iščekivani novi Zakon o socijalnoj skrbi, čije donošenje se planira u 2021. godini.
Iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike otkrili su nam što će to značiti u slučaju sve više spornih obiteljskih domova. Najveća novina jest da maksimalni broj korisnika više neće moći biti 20, što se često ilegalno prekoračivalo, nego samo 12. Takav broj osoba daleko je primjereniji s obzirom na minimalne uvjete i broj osoblja, a samim time i pružanje adekvatne i sigurne njege i skrbi. Uz to, pojačat će se kontrole nad njihovim radom, kao i propisati veće kazne za pružatelje usluga ukoliko ne postupaju sukladno važećim propisima.
Inspekcijskih nadzora ništa više nego lani
Ove godine država je provela svega 205 inspekcijskih nadzora. Od toga je 136 učinjeno kod pružatelja usluga smještaja za starije osobe, od kojih su 87 obiteljski domovi. Dakle, zasad je pokrivena svaka šesta ustanova toga tipa. Kakve su nepravilnosti pritom uočene, iz Ministarstva nismo doznali.
Iz ovih brojki vidljivo je da u odnosu na 2019. godinu, dakle prije tragedije u Andraševcu, nije povećan broj inspekcijskih nadzora, za što je jednim dijelom kriva i korona pa inspektori u domove par mjeseci nisu niti ulazili. Lani je učinjeno 218 nadzora, među kojima 160 u ustanovama za starije. Od tog broja, 65 je bilo obiteljskih domova, 19 udomiteljskih obitelji, 45 drugih pružatelja pravnih osoba (vjerske zajednice, udruge itd.), 19 županijskih domova i inspekcija 12 lokacija gdje se radilo na crno. Kod čak 130 pružatelja usluga uočene su nepravilnosti, dakle kod više od polovine njih. Rješenje o zabrani rada dobilo je njih 25, a protiv 34 su podneseni optužni prijedlozi.
