Ministar Primorac dao novu šansu mirovinskim fondovima da preuzmu dio Fortenove: Evo što se zbilo zadnji put
Iako HANFA već šest mjeseci provodi nadzor nad AZ Mirovinskim fondom, jer je naprasno i mimo volje vlasti odlučio povući se iz preuzimanja udjela Sberbanka u Fortenovoj, ministar financija Marko Primorac pružio im je novu šansu. Naime, prije nekoliko dana je izjavio da ne bi imao ništa protiv kad bi mirovinski fondovi preuzeli udjel nizozemske tvrtke MidCO b.v., koja je na prodaju i u čijem je vlasništvu Fortenova.
Fortenova | Foto: Screenshot: YouTube/Fortenova
Nakon što je protekle srijede stigla vijest da se prodaje nizozemska tvrtka MidCO b.v. u čijem je vlasništvu Fortenova grupa d.d., ministar financija Marko Primorac ponovno je otvorio mogućnost da mirovinski fondovi preuzmu taj udjel u kompaniji.
Podsjetimo, nakon što su udjeli ruskog Sberbanka u Fortenovi stavljeni na bubanj, konzorcij četiriju naših mirovinskih društava pripremio je ponudu. No, u zadnji čas sve je stopirao AZ Mirovinski fond, odbivši sudjelovati u otkupu, o čemu smo već pisali. Nakon toga Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) pokrenula je nadzor nad AZ Mirovinskim fondom, koji, kako doznaje novinarka N1 Đurđica Klancir, još uvijek nije dovršen.
Vlada je prošle jeseni aktivno sudjelovala u pronalaženju rješenja za izbacivanje Sberbanka iz Fortenove. Premijer Andrej Plenković je tada sipao žuč, jer je nakon odbijenice fondova, službenu ponudu poslao saudijski investitor Saif Al-Qedbi. No, on je označen kao izvor ruskog kapitala, zbog čega je zatražena blokada transakcije.
– Mislim da puno toga moraju objasniti i mirovinski fondovi u ovoj priči, i to osobito ovaj AZ fond, gdje je sve ono što se na kraju dogodilo bilo potpuno suprotno od onoga što su predstavnici tog fonda govorili i kompaniji, a i predstavnicima hrvatskih vlasti, govorio je u studenome Plenković.
Fondovi se mogu uključiti, ali…
Sad se mirovinskim fondovima ponovno smiješi prilika da dobiju udjele u Fortenovoj. Ministar Primorac je, naime, izjavio da se mirovinski fondovi mogu uključiti kao potencijalni investitori te “ne bih imao ništa protiv toga i vjerujem da će oni razmotriti tu priliku”.
No, s obzirom na to da je HANFA, kojoj je na čelu Ante Žigman, ekonomist navodno blizak Martini Dalić, koja je pak bila jedna od glavnih autorica Lexa Agrokor po kojemu je Fortenova i nastala, pitanje je hoće li se fondovi, odnosno njihovi nositelji ponovno upuštati u takav posao, a pogotovo jer nadzor nad AZ-om još traje.
Mnogi su taj nadzor interpretirali kao političko uplitanje u cijeli proces, pa čak i otvoreni pritisak prema AZ-u, koji bi ipak u maniri dobrog gospodara trebao brinuti o doprinosima i budućim mirovinama građana. HANFA bi se, smatraju, trebala uključiti tek u fazi pred realizaciju njihovih transakcije, kako bi provjerila je li učinjeno sve po zakonu.
Dugotrajni nadzor nad AZ fondom
No, niti šest mjeseci nakon što je pokrenula nadzor nad AZ Mirovinskim fondom, HANFA još nema odgovor na pitanje je li bilo sve po zakonu kad je glavni izvršni direktor Allianza za srednju i istočnu Europu, Petros Papanikolaou zaustavio preuzimanje udjela Sberbanka.
– HANFA će uskoro završiti upravni postupak nadzora nad spomenutim društvom i o rješenju postupka obavijestiti javnost, poručili su iz te agencije za N1.
Niti u AZ Mirovinskom fondu nisu bili puno rječitiji, ali su ipak otkrili jedan bitan detalj.
– S obzirom da se radi o sveobuhvatnom redovnom nadzoru HANFA-e, isti je još je uvijek u tijeku. Po Zakonu o upravnom postupku, za vrijeme njegovog trajanja ne smijemo ga komentirati, poručili su iz Fonda.
Dakle, HANFA, osim izvanrednog, provodi i redoviti nadzor nad istim fondom. Tako se barem može zaključiti iz odgovora AZ-a. Pitanje je samo što će HANFA otkriti i kako će argumentirati svoja otkrića. Naravno, bit će zanimljivo vidjeti i hoće li AZ popustiti pod političkim pritiskom ili će ostati dosljedan dosadašnjoj praksi poslovanja.
