Ministar Pavić ne da se smesti. Opet upozorio na posljedice referenduma
Potpisi građana za referendum protiv mirovinske reforme, odnosno sve kasnijeg odlaska u mirovinu i strogog kažnjavanja onih koji to požele učiniti ranije, skupljaju se već treći dan. Tako će biti do 11. svibnja kada će trebati doseći brojku od 373.568. Sindikati vjeruju da će uspjeti, no posla je još puno, nakon čega slijedi procedura provjere potpisa pa nije naodmet da ih bude više nego što je potrebno. S druge strane, ministar Marko Pavić ne djeluje previše zabrinuto te nastavlja kampanju protiv referenduma, upozoravajući na posljedice ukoliko on prođe.
Ministar Marko Pavić Snimak zaslona/RTL
Ministar Marko Pavić i dalje upozorava na politizaciju referenduma, podsjećajući da rad do 67. godine nije novost, jer je uveden za vrijeme SDP-ove vlade, zbog čega se Davor Bernardić ispričao. Ipak, priznaje da je referendum demokratsko pravo te da Vlada ne utječe na to gdje će se potpisi skupljati pa, kaže, nema veze ni sa zabranom od strane Crkve.
Oni koji su dulje radili imaju mirovinu 4.500 kuna?
Gostujući na RTL televiziji, ministar je po tko zna koji put već ponovio da neće svi raditi do 67. godine. Podsjetio je na institut dugotrajnog staža pa će oni koji mladi ulaze na tržište rada u mirovinu moći sa 41 godinu staža, a takvih je, napominje, sve više zbog nedostaka radne snage. Oni će u mirovinu sa 60, a oni koji studiraju sa 65, kaže ministar. Naravno, pod pretpostavkom da rade bez prekida u radnom odnosu.
“Samo 20 posto hrvatskih umirovljenika ima 40 godina radnog staža, a prosjek je 30,2 mjeseca, dok je u Europi prosjek 35 i u Njemačkoj 37 godina. Ono što vidimo, oni koji su bili duže na tržištu rada, tih 20 posto umirovljenika, imaju prosječnu mirovinu 4.500 kuna. Prema tome, išli smo prema cilju da ljudi ostaju dulje na tržištu rada i da čim skupe 41 godinu mogu u mirovinu” – izjavio je Marko Pavić.
Ili smanjenje mirovina, ili zaduživanje
Ministar se pozvao i na agenciju Moody’s koja je kazala da Hrvatska mora provesti mirovinsku reformu da bi se vratila u investicijski razred. Ukoliko se to ne dogodi, građani će, upozorava iznova, trpjeti posljedice.
“Sve agencije govore, kao i Europska komisija, da je ovo dobra reforma. I ekonomski analitičari govore da ako referendum prođe, rezultat će biti smanjenje mirovina ili zaduživanje. Izračunali smo koliko to košta, 45 milijardi kuna do 2040. godine, što će imati efekt pet do sedam posto manje mirovine ili kredit i zaduživanje građana” – zaključio je.
