Ministar Pavić: Čudi me da sindikatima nije bio problem kada se rad do 67. uvodio zakonom iz 2014.
Vlada će danas paket zakona kao rezultat mirovinske reforme poslati u saborsku proceduru. Ministar Marko Pavić iznova poziva sindikate da sjednu za stol, ali kaže kako im je Vlada već predstavila cijeli kompromisni paket zakona s kojima ide u Sabor.
Marko Pavić Snimak zaslona/HRTi
Paket izmjena i dopuna zakona o mirovinskom osiguranju i pripadajućim mirovinskim pravima, popularno zvan mirovinska reforma, Vlada će danas uputiti u saborsku proceduru. Javna rasprava završila je u nedjelju, sprema se veliki prosvjed sindikata ove subote, a čitava stvar samo što nije okončana kako bi s primjenom krenula od siječnja iduće godine.
Od 2033. godine u mirovinu ćemo ići sa 67 godina, uz izjednačavanje muškaraca i žena kojima će na ovaj način propisana dob za starosnu mirovinu u samo 15 godina biti pomaknuta za čak pet godina. Tu je i krajnje nepopularna penalizacija od četiri posto umanjenja po godini, odnosno najviše 20 posto za pet godina ranijeg umirovljenja. Generacije rođene od 1962. godine dobit će 20,25 posto dodatka, umjesto 27 posto koliko imaju osiguranici iz prvog mirovinskog stupa. Tu je i mogućnost rada na pola radnog vremena uz zadržavanje isplate mirovine za prijevremene umirovljenike.
Neki kompromisi ipak napravljeni
Sindikati pak traže vraćanje dobi na 65 godina, smanjivanje penalizacije te povećanje plaća kao najboljeg uvjeta za povećanje mirovina. Dio je to zahtjeva koje će izložiti i na subotnjem prosvjedu u Zagrebu. Za oporbu, ništa osim uvođenja mogućnosti rada za prijevremene umirovljenike iz ovakve mirovinske reforme nije prihvatljivo pa kažu, ruku za nju u Saboru neće dići.
U HRT-ovu Dnevniku finiš mirovinske reforme komentirao je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić.
“Javna rasprava faktički traje već četiri mjeseca, prijedlog paketa zakona je značajno izmijenjen doprinosom i koalicijskih i socijalnih partnera i pregovorima sa sindikatima tako da je sada samo formalno završila javna rasprava” – kaže ministar.
Pavić je još jednom ponovio kako već sada i žene i muškarci od 2038. idu u mirovinu sa 67 godina, inicijalni prijedlog Ministarstva bio je da se granica pomakne na 2031. godinu, no konačni prijedlog je da to ipak bude od 2033. godine.
Ministar je umirio građane da su mirovine sigurne, njihova isplata je neupitna, a cilj je da one budu veće, sustav javnih financija stabilan i da sve skupine umirovljenika budu jednakopravne.
“U mirovinsku reformu se nijedan ministar ne bi usudio ići, idemo zato što će u idućim godinama do 2020. tri tisuće žena ići u prijevremenu mirovinu koja bi im bez reforme bila oko 600 kuna manja”- navodi Pavić.
Komentirao je i subotnji prosvjed u Zagrebu.
Rad do 67. samo za one bez “punog” staža
“Čudi me da im nije bio problem 2014. kada se taj zakon izglasavao i kada se uvodilo 67 godina” – rekao je Pavić o nadolazećem prosvjedu sindikata.
Iznova poziva sindikate da sjednu za stol te ističe kako im je Vlada predstavila cijeli kompromisni paket zakona i s njim ide u saborsku proceduru.
Ponovio je kako će rano u mirovinu i dalje sa 60 godina i 41 godinu staža moći ići oni koji rano ulaze u svijet rada, bez umanjenja. Oni koji ulaze nakon studija u svijet rada sa 24 godine i rade 41 godinu, u mirovinu će sa 65.
Rad do 67 godina bit će praktički samo za one koji nisu uspjeli osigurati puni radni staž, kaže ministar, ali već u idućoj rečenici govori kako samo 19 posto umirovljenika ima puni radni staž.
Navodi da se reformom uvodi i nagrađivanje onih koji dulje ostanu na tržištu rada nakon 65., odnosno 67. godine od četiri posto po godini.
Dodatak od 27 posto, podsjetio je ministar Marko Pavić, samo za prvi stup uvela je bivša Vlada, a sada se ta nepravda ispravlja, pri čemu se nudi i izbor građana da izaberu što im je povoljnije između ušteda u dva stupa. Nakon 1962. godine rođeno je 300.000 građana koji su primali minimalnu plaću ili do 80 posto prosječne plaće i s tim će dodatkom, navodi, biti ispod najniže mirovine. Njima se nudi povratak u prvi stup i ostvarivanje najniže mirovine. A tu je i mogućnost uzimanja 15 posto mirovinske ušteđevine odmah po umirovljenju, ali na način da mirovina time ne smije pasti na manje od najniže plus 15 posto.
Za 248.000 umirovljenika s najnižim mirovinama, istaknuo je ministar, osigurano je od iduće godine uz redovno usklađivanje, povećanje od 3,13 posto.
