Ministar o dobnom uvjetu nasljeđivanja: “Do 65. godine se najnormalnije može raditi”
Ministar rada Marin Piletić krenuo je predstaviti izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, a prije nego što je došao do saborske govornice za repliku se javilo 34 zastupnika. Donosimo najzanimljivija pitanja i odgovore.
Foto: Marin Piletić | Youtube screenshot
Zastupnica IDS-a Katarina Nemet kazala je kako se njena stranka pridružuje zahtjevu umirovljeničkih udruga oko izmjene formule usklađivanja te je pitala ministra kada će se u to krenuti:
“O toj smo temi razgovarali na Nacionalnom vijeću za umirovljenike s predstavnicima Sindikata i Matice umirovljenika Hrvatske. Oni predlažu izmjenu formule za usklađivanje mirovine. Formula je s 50:50 2019. povećana na 70:30 u korist povoljnijeg indeksa. Naravno da smo upravo i tim reformama iz 2019. odgovorili da model 50:50 nije bio adekvatan. Sada idemo u izmjene zakona i definitivno je jedna od mjera u budućnosti razmišljanje o povoljnijem modelu usklađivanja mirovina. Međutim, to sada nije prijedlog ovih zakonskih izmjena”, odgovorio je Piletić.
Lalovac: Korisnicima najniže samo 30 kuna. Može li više?
Boris Lalovac (SDP) kazao je da će 1. siječnja 2023. godine 287 tisuća umirovljenika dobiti povećanje od 30 kuna (najniže mirovine), a 136 tisuća umirovljenika će dobiti 250 kuna (obiteljske mirovine). Ministra je pitao može li se do drugog čitanja učiniti nešto da najniže mirovine dodatno rastu.
“I o tome smo razmišljali. Ponavljam, najniže mirovine su 2019. povećane za tri posto, sada idemo s novih tri posto. One neće rasti samo 30 kuna jer će biti usklađene formulom usklađivanja. Očekujemo da će usklađivanje biti jedno od najvećih. Međutim, korisnici najnižih mirovina su ovim zakonom obuhvaćeni i kroz obiteljske mirovine. Imate velik broj korisnika najniže mirovine koji su korisnici obiteljske mirovine. Njima ide redovno usklađivanje, 1,5 posto dodatnog usklađivanja i 10 posto na račun rasta obiteljskih mirovina. Nije to samo 30 kuna”, poručio je Piletić.
Piletić: Ne znamo koliko je umirovljenika siromašno, postoje samo procjene
Katarina Peović (Radnička fronta) ministra je pitala zašto stiže pomoć samo za 287 tisuća korisnika najniže mirovine ako znamo da ih je na dodatnih stotine tisuća ispod linije siromaštva. Ponovila je da novca ima i netočno kazala kako HZMO gubi novce umirovljenika ulaganjem u dionice.
“Mi nemamo točan podatak koliko je naših umirovljenika u riziku od siromaštva, to su procjene. Imamo konkretan podatak koliko je korisnika najniže mirovine. Mi smo u ovim izmjenama isključili i prihodovni i imovinski cenzus. I nismo uključili u korištenje inozemne mirovine, dakle mi i te podatke nemamo. Nije da su korisnici najnižih mirovina uvijek, a moguće da su najčešće – uvijek u riziku od siromaštva.
Što se tiče HZMO-a, to sam vam jučer odgovorio. Fondovima je zakonska dužnost da kapitaliziraju naše uplate doprinosa iz drugog stupa. Po svim izvještajima kapitalizirana štednja se oplodila”, kazao je Piletić.
Ne zna se koliko će umirovljenika ovim izmjenama pobjeći iznad linije siromaštva
Marin Lerotić (IDS) pitao je ministra koliko će se umirovljenika ovim zakonskim izmjenama s prihodima dići iznad granice siromaštva.
“Ponavljam, mirovinski sustav osiguranja rezultat je staža. Kada govorimo o manjim primanjima, najnižim mirovinama, rezultat je to rada. Prosječni staž je 30 godina i on je vrlo nizak. Ako gledamo nove umirovljenike iz 2022. godine, njihov je staž u prosjeku sad već 34 godine. Mi očekujemo da će, ako gledamo samo dio obiteljske mirovine, obuhvatiti više od 213 tisuća naših umirovljenika. To su značajni prihodi ako govorimo samo o ovom povećanju od 10 posto. To vam je u prosjeku 250 kuna. Ako govorimo o prosjeku nasljeđivanja dijela obiteljske mirovine, to vam je u prosjeku 510 kuna mjesečno. Mi ćemo tek vidjeti tek kad se podnesu zahtjevi kako će izgledati stanje, onda ćete moći dobiti konkretan podatak”, kazao je Ministar.
Umirovljenici će sami morati računati što je povoljnije
Andrea Marić (SDP) kazala je kako će stotine tisuća umirovljenika do početka iduće godine morati samostalno izračunati najpovoljniju opciju za sebe, ali je upozorila da mnogi od njih žive teško, bez televizije, radija, interneta pa je ministra pitala kako će doprijeti do njih:
“Radi se o dva prava. Povećanje od 10 posto ide automatizmom, ne podnose se nikakvi zahtjevi. Isto je s povećanjem o najnižih mirovina. Vi pitate za dio nasljeđivanja obiteljske mirovine gdje zaista korisnici moraju izračunati što im je povoljnije. Dali smo dugačak rok da se tijekom cijele 2023. godine može podnijeti zahtjev i novce će dobiti kao da su zahtjev predali prvog dana godine. HZMO će početi nakon prvog čitanja provoditi aktivnu kampanju, nitko tko ima pravo neće biti zakinut”, kazao je Piletić.
Bakić: Neće sve obiteljske mirovine rasti 10 posto
Damir Bakić (Možemo!) osvrnuo se na povećanje obiteljskih mirovina za 10 posto. Ministru je spočitnuo što je nekoliko puta neprecizno rekao da se sve obiteljske mirovine povećavaju za 10 posto kroz dizanje mirovinskog faktora.
“Mi dižemo obiteljske mirovine 10 posto sve osim za onu kategoriju osiguranika gdje je u pitanju četiri ili više korisnika. Za njih je mirovinski faktor bio 1 i ostaje 1. Meni se to čini baš naopakim, jer ako obiteljsku mirovinu prima obitelj gdje je četiri i više korisnika, onda je jasno da je tamo socijalna situacija najteža. Dolazimo u situaciju da brinemo o obiteljskim mirovina svih drugih osim ovih koji su zapravo najugroženiji”, kazao je Bakić.
Pitanje je jesu li oni najugroženiji, poručio je ministar, ali je kazao kako je Bakić u pravu što se tiče ne dizanja mirovinskog faktora, ali dodaje da su oni do sada imali najpovlašteniji mirovinski faktor.
Ministar u suradnji sa Svjetskom bankom radi analizu mirovinskog sustava
Piletić je u uvodnom govoru rekao kako nakon ovih zakonskih izmjena slijedi podrobna analiza cjelokupnog mirovinskog sustava. Analiza će se provesti u suradnji sa Svjetskom bankom, a pozivi umirovljeničkim udrugama, strankama i akademskoj zajednici o sudjelovanju u radnoj skupini već su poslani. Željko Pavić (Socijaldemokrati) pitao ga je što će se točno analizirati:
“Kompletno se analizira trostupni mirovinski sustav. Prvi, drugi, treći stup, prosječni vijek trajanja staža, adekvatnost mirovina, najniže mirovine, stopa usklađivanja mirovina, svi faktori koji utječu na sustav bit će analizirani s obzirom da je proteklo 20 godina od uspostave ovakvog trostupnog mirovinskog sustava”, odgovorio je Piletić.
Martina Vlašić Iljkić (SDP) pitala je zašto se kod ostvarivanja prava na nasljeđivanje dijela mirovine propisuje dodatni uvjet od 65 godina života.
“Ovo je dodatno pravo koje do sada nije postojalo. Ako bismo limit od 65 godina, do kada se može raditi, spustili na prag obiteljske mirovine – samim time bismo odustali od cilja da idemo ka povećanju prosječnog trajanja radnog staža. Do 65 godina najnormalnije se mogu stjecati prihodi putem rada, zbog toga je taj limit, kako ne bi imali povećani broj zahtjeva za prijevremenom starosnom mirovinom”, odgovorio je ministar.
