Ministar Aladrović odbio veće usklađivanje mirovina: “MOŽDA ne bi bilo novca za to”
Poprilično optimističan bio je Sindikat umirovljenika Hrvatske u nadi da će Aladrovićevo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava još ove godine prihvatiti njihov prijedlog prema kojem bi se mirovine dvaput godišnje usklađivale prema puno povoljnijoj formuli. Također, tražili su da veće povećanje dobiju oni s nižim mirovinama. No, ministar ih je glatko odbio jer, jednostavnim rječnikom, nema para.
Višnja Fortuna (MUH), ministar Josip Aladrović i Jasna A. Petrović (SUH) Foto: SUH
Mirovine se polugodišnje usklađuju prema promjenama u potrošačkim cijenama i prosječnoj plaći dvaput godišnje u omjeru 70:30 u korist onog faktora kod kojeg je u proteklom polugodištu došlo do većeg rasta. Rezultat su od pola do par posto veće mirovine dvaput godišnje.
Sindikat umirovljenika Hrvatske kontinuirano traži da se ta formula izmijeni u omjeru 100:0 u korist povoljnijeg faktora, čime bi rast mirovina bio veći. Od Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike traže također da građani s nižim mirovinama dobivaju veću povišicu, odnosno 120 posto rasta povoljnijeg indeksa do 2.000 kuna mirovine i 110 posto kod onih do 4.000 kuna.
Procjenjuju da bi to koštalo 16 milijardi kuna u 8 godina
Unatoč optimizmu kako bi Aladrovićevo ministarstvo vrlo brzo moglo prihvatiti njihov prijedlog, iznesen još u svibnju na sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, stigla je odbijenica. Sukus priče je da nema para, odnosno možda ne bi bilo para ako bi došlo do recesije, jer bi takvo usklađivanje kroz osam godina koštalo čak 16 milijardi kuna. Ne slažu se ni s većim usklađivanjem za one s manjim mirovinama, jer bi to narušilo načelo uzajamnosti u sustavu međugeneracijske solidarnosti.
Dakle, ništa od većih mirovina kroz povoljniji model njihova usklađivanja. Naime, zadnju takvu inicijativu Sindikat i Matica umirovljenika Ministarstvu su uputili krajem rujna, a odbijenica je stigla u listopadu.
“Možda” ne bi bilo love u proračunu
Ministar Josip Aladrović piše kako u “slučaju većeg rasta cijena od rasta plaća postoji mogućnost nastupa recesije te da proračun možda ne bi bio u mogućnosti osigurati potrebna sredstva za usklađivanje”.
Na zahtjev SUH-a i MUH-a o različitoj formuli usklađivanja za one s nižim mirovinama u odgovoru se ističe da bi „predloženi model doveo do narušavanja načela uzajamnosti u mirovinskom sustavu generacijske solidarnosti kojim se uspostavlja ovisnost visine mirovine o dužini mirovinskog staža i visini ostvarenih plaća”.
“Vrijedno su u ministarstvu izračunali da bi zahtjev SUH-a i MUH-a od 2022. do 2030. godine ukupno stajao državni proračun 16,366 milijardi kuna, a šlag na kraju je i pozivanje na podatak da 168.588 korisnika koji imaju 40 i više godina staža prima mirovinu u prosječnom iznosu od 4.302 kune, te je njihov udjel u prosječnoj plaći 61,07 posto. Možemo samo reći, blago onima koji su nakupili toliko godina staža, jer mnogi nisu imali niti će imati sreće biti stalno zaposleni cijeli radni vijek” – napominju iz Sindikata umirovljenika Hrvatske.
Udjel mirovine u plaći pada, a troškovi života rastu
No, nije ovo prvi put da Ministarstvo koristi “povoljnije” podatke koji im više idu u prilog. Jer, riječ je o korisnicima mirovina bez međunarodnih ugovora. Kada uzmemo u obzir svih oko 210 tisuća umirovljenika sa 40 i više godina staža, njihova prosječna mirovina je 600 kuna manja te iznosi 3.700 kuna. Samim time, njezin udio u prosječnoj plaći je 52 posto, dakle skoro deset posto manje od onoga što navode.
Prosječna mirovina svih 1,14 milijuna umirovljenika prema općim propisima je 2.643 kuna te kao takva čini samo 37 posto udjela u prosječnoj plaći te je skoro 300 kuna ispod linije siromaštva za samca.
“Udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći jedan je od glavnih pokazatelja koliko je nekom društvu ili državi stalo do svojih umirovljenika. U većini europskih zemalja udjel se uglavnom kreće između 50 i 60 posto, kao npr. u nama susjednoj Sloveniji ili Srbiji. No, Hrvatska je po tom pitanju otišla u duboki ponor” – naglašavaju iz Sindikata umirovljenika.
Kako udjel mirovine u plaći konstantno pada, tražili su povoljniju formulu usklađivanja s ciljem da se takav trend zaustavi, no zasad čini se – uzalud. Istovremeno, troškovi života iznimno su porasli u ovoj godini zbog rasta cijena uslijed inflacije pa je jasno da umirovljenici, unatoč usklađivanju, žive znatno lošije nego prošle godine.
