Milanović i Kitarović protiv mirovine sa 65? On za kompromis, ona za fleksibilnost!
Početak jučerašnje HRT-ove debate između Zorana Milanovića i Kolinde Grabar Kitarović protekao je u znaku pitanja o mirovinskoj reformi i dobnoj granici za umirovljenje. Zanimljivo, nijedan od kandidata za predsjednika države nije decidirano rekao da treba poštivati volju 700.000 građana koji su se u sklopu referendumske inicijative izjasnili protiv odlaska u mirovinu sa 67 godina. To pretjerano ni ne čudi, jer su obje stranke koje oni predstavljaju, i SDP i HDZ, uvele, odnosno ubrzale dulji ostanak u svijetu rada. No, predsjednik bi prvi morao poštivati ustavne odredbe po pitanju referenduma. Ovlasti na tom polju nema, ali njegov stav i te kako je važan, jer se tiče Ustava.
Zoran Milanović i Kolinda Grabar Kitarović u HRT-ovoj debati (Snimak zaslona/Youtube)
Hrvatska je sa 1. siječnjom usvojila izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju temeljem zahtjeva sindikalne referendumske inicijative “67 je previše”. Voljom 700.000 potpisa građana Vlada je, bez provođenja referenduma, odlučila uvažiti volju tolikog broja potpisnika i ukinuti podizanje dobne granice za mirovinu sa 65 na 67 godina, uz umanjenje penalizacije. Samo dan kasnije, ni Zoran Milanović ni Kolinda Grabar Kitarović nisu decidirano stali uz ovu odluku, nego se SDP-ov kandidat založio za kompromis, a HDZ-ova kandidatkinja za fleksibilnost.
Prvo pitanje sinoćnje HRT-ove debate, u bloku o gospodarstvu i demografiji, gdje su predsjedničke ovlasti ograničene, ali su teme od iznimne važnosti za budućnost Hrvatske, bilo je o produljenju radnog vijeka.
“Referendumska inicijativa 67 je previše srušila je Vladinu mirovinsku reformu. E sad, ako je mirovinski sustav dugoročno neodrživ, treba li produljiti radni vijek ili treba li nekako drugačije riješiti taj problem?” – pitao je voditelj Mislav Togonal bivšeg premijere Zorana Milanovića s obzirom da je bio prvi koji odgovara.
“Morat ćemo naći neki kompromis”
“Dijalog, dijalog i dijalog. Kada sam bio premijer, u dijalogu sa sindikatima i društvenim interesnim grupama, postigli smo dogovor kojim nisu svi bili zadovoljni. Svjestan sam da je bilo nezadovoljstva, da je bilo otpora. Mislili smo da je bilo potrebno produljiti radni vijek na 67 godina, ali tamo negdje za dosta godina. Međutim, referendum je završio kao što je završio, i mi ćemo morati kao društvo (dakle ta je inicijativa odbijena, ja ne bježim od onoga što sam predlagao kao premijer i što je moja Vlada predložila) naći neki kompromis, jer mirovinski stupovi kako su postavljeni sada u privatnoj štednji neće biti dugoročno rješenje. Kratkoročno, nepotpuno. Država će, i to je sada potpuno jasno, morati u mirovinskom sustavu brinuti o ljudima koji rade, koji odlaze u mirovnu i nikakva kapitalizirana štednja tu potpuni odgovor ne daje. Dakle, suradnja privatnog, ali prije svega javnog. To će biti teret države, jer sve više i više je starijih ljudi i to se neće promijeniti” – odgovorio je Milanović.
Grabar Kitarović mu je replicirala da je on taj koji je 2014. godine uveo zakon kojim se od 2038. ide u mirovinu sa 67 godina, ali se onda predomislio. Napomenula je da su razlike u Hrvatskoj u odnosu na ostatak Europske unije velike kada je riječ o očekivanom životnom vijeku.
Togonal je potom upitao aktualnu predsjednicu treba li onda na kraju povećati dob odlaska u mirovinu, jer je i Europska komisija zatražila u Izvješću o napretku država članica poticanje duljeg radnog vijeka.
“Tu možemo biti prilično fleksibilni”
“Tu možemo biti prilično fleksibilni, naravno da treba u konačnici povećati dob odlaska u mirovinu, ali ne treba zaboraviti da mi imamo velik broj mladih ljudi koji su nezaposleni, da je njihova nezaposlenost u Hrvatskoj među najvišima u Europi. Postoje zanimanja u kojima primjerice učitelji i profesori žele ostati raditi nakon 65, 67 godina, ali postoje i ona zanimanja gdje ljudi žele otići ranije u mirovinu. Imamo očekivani životni vijek niži od prosjeka EU i zbog toga treba omogućiti ljudima to pravo izbora kada će ići u mirovinu. Dobro je da je Vlada osigurala da se uz primanje mirovine može raditi do četiri sata dnevno. Oni koji to žele mogu ostati u sustavu, a koji ne neka odu u zasluženu mirovinu” – rekla je Grabar Kitarović.
Do sindikalnih čelnika, Mladena Novosela i Krešimira Severa, pokušali smo danas doći kako bi prokomentirali iznesene stavove potencijalnih predsjednika, ali do zaključenja ovog teksta nisu bili dostupni. No, i da su bili dostupni, sasvim sigurno ne bi se složili s “kompromisom i fkesibilnošću” za nešto što su s građanima kroz mjesece “krvave” borbe teško izborili.
“To bi predstavljalo izravno kršenje Ustava”
Osim što zabrinjava da budući predsjednik ne poštuje decidirano referendumska prava koja proizlaze iz Ustava, još više brine zakonodavstvo koje ne brani ni sadašnjoj, a ni budućnoj vlasti da promijeni zakone nakon održanog referenduma pa ni u ovom slučaju kada su ih promijenili sami pritiskom volje 700.000 građana.
“Izmjene zakona koje su copy-paste referendumskog pitanja se više neće moći naknadno preformulirati nekim novim izmjenama zakona. Ukoliko bi to bilo moguće, onda je takvim manevrom moguće srušiti svaku referendumsku inicijativu, a to bi predstavljalo izravno kršenje Ustava RH i zakona koji regulira referendumsku materiju. Zaključno, promjena zakona mora imati potpuno isti učinak obvezatnosti kao da je odluka donesena na referendumu” – pojasnio je još prije par mjeseci ustavni stručnjak Mato Palić.
Međutim, zakon nije toliko jasan, stoga sve što vlastodršci, ili oni koji će to tek postati, na tu temu izjave ima vrlo ozbiljne učinke i treba shvatiti ozbiljno.
