Međunarodni dan ljudskih prava: Trećina umirovljenika živi u riziku od siromaštva!
Ljudska prava neodvojiva su od siromaštva koje ih ugrožava. Je li Hrvatska socijalna država? Sudeći po statistikama, ali i načinu na koji tretira najranjivije članove svoga društva, nije. Naime, čak trećina umirovljenika živi u riziku od siromaštva, a siromašno je ukupno 20 posto građana.
Foto: Pixabay
Diljem svijeta na današnji dan, 10. prosinca, obilježava se Međunarodni dan ljudskih prava. Ona su temelj slobode i pravde u svijetu, prema Općoj deklaraciji, kao i put prema slobodi od straha i neimaštine. Pritom, siromaštvo je detektirano kao veliki neprijatelj ljudskih prava, jer ono često označava život u neadekvatnim uvjetima, društvenoj izolaciji, a može imati brojne posljedice na zdravlje, obrazovanje ili pristup tržištu rada te dovesti do beskućništva.
Na ovakvu definiciju ljudskih prava upozorava i pravobraniteljica Lora Vidović. Podsjetila je i da je, prema zadnjim podacima, u Hrvatskoj 20 posto građana u riziku od siromaštva. Pritom, u toj situaciji je gotovo trećina starijih osoba.
Prosječna mirovina i linija siromaštva gotovo iste
Naime, čak 52 posto umirovljenika prima mirovine niže od hrvatske linije siromaštva, koja iznosi 2.321 kunu, dok je prosječna mirovina 2.405 kuna. Prema najnovijim podacima, broj starijih građana koji se nalaze u zoni siromaštva raste te trenutno doseže čak 32,7 posto. Na taj problem učestalo upozorava i Sindikat umirovljenika Hrvatske, čije je zahtjeve usmjerene protiv siromaštva starijih osoba, prilikom izglasavanja mirovinske reforme, Hrvatski Sabor odbio.
Također, više od 7 posto građana ne može priuštiti adekvatno grijanje u ovim najhladnijim mjesecima. Pučka pravobraniteljica tražila je stoga da se smanji PDV na drva za ogrjev, toplinsku energiju i plin, kao što je to slučaj s električnom energijom. No, to nije uvaženo uz obrazloženje kako bi se time stvorio dodatni negativan utjecaj na prihode državnog proračuna.
“Ovakve odluke ne ohrabruju jer je stav države prema ljudskim pravima vidljiv, između ostalog, i u raspodjeli sredstava za najpotrebitije. Hrvatska se u Ustavu odredila kao socijalna država, a ratifikacijom Pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima 1991., obvezala se, između ostalog, i na zaštitu prava na pravedne i povoljne radne uvjete, prava na socijalnu sigurnost i prava na uživanje najvišeg mogućeg standarda tjelesnog i duševnog zdravlja. Međutim, iako je to trebala učiniti još 2006., Hrvatska još uvijek Odboru za gospodarska, socijalna i kulturna prava UN-a nije dostavila Drugo periodično izvješće o provedbi obveza iz ovog Pakta” – pojašnjava pravobraniteljica Lora Vidović.
Povećati iznose socijalnih naknada
Vidović smatra kako je potrebno povećati iznose naknada i dostupnost socijalnih usluga u svim dijelovima zemlje, a velika je odgovornost i na gradovima i općinama, koji ne ispunjavaju uvijek zakonske obveze, pa tako, primjerice, ne isplaćuju svi troškove stanovanja.
“Zabrinjava i što građani često nisu upoznati sa svojim pravima i ne znaju kome se obratiti, a kada i znaju, na to se ne odlučuju jer nemaju snage ni volje, ne vjeruju da će time išta dobro postići, boje se troškova ili nečije osvete. No, potrebno je podsjetiti kako je društvo snažno onoliko koliko su snažni njegovi najranjiviji članovi, a upravo nas Opća deklaracija ohrabruje ne samo da tražimo zaštitu vlastitih ljudskih prava, već i podižemo glas za prava drugih, čak i ako se međusobno ne razumijemo i ne slažemo. Jer kada su ljudska prava ugrožena jednoj osobi, ugrožena su svima” – zaključuje pravobraniteljica.
