Medicinske sestre iz domova za starije: Nemamo zaštitnu opremu i kradu nam dane godišnjih odmora
Hrvatska komora medicinskih sestara prošloga tjedna reagirala je na izjavu ministra zdravstva Vilija Beroša koji je kazao kako “u ustanovama socijalne skrbi nema zaposlenih zdravstvenih djelatnika”. Oni pak tvrde da ih je čak 1.800 – medicinskih sestara i tehničara. Jučer su objavili i rezultate istraživanje koje otkriva s kojim se svim problemima susreću u svom radu, a jedan od važnijih je činjenica što i dalje nedostaje zaštitne opreme.
Foto: Unsplash
Ministar zdravstva Vili Beroš je prošlog tjedna na jednoj od konferencija za medije Stožera civilne zaštite kazao kako “u ustanovama socijalne skrbi nema zaposlenih zdravstvenih djelatnika“, tvrdi Hrvatska komora medicinskih sestara (HKMS). Oni su reagirali jer medicinskih sestra i medicinskih tehničara u sustavu socijalne skrbi ima oko 1.800:
“Nažalost, ovo je još jedan dokaz kako su ove medicinske sestre i tehničari marginalizirani, a od samog sustava socijalne skrbi u kojem rade zanemareni. Oni se trenutno susreću s najtežim problemima u pružanju zdravstvene skrbi svim bolesnim, a napose starim, nemoćnim ili kronično bolesnim štićenicima ustanova socijalne skrbi, često i pružajući palijativnu skrb”, napisali su u svojoj reakciji.
Zbog problematičnih informacije koje je Komora dobila s terena, proveli su i istraživanje koje su jučer predstavili javnosti.
U istraživanju HKMS-a sudjelovalo je skoro 400 medicinskih sestara i tehničara (395 ispitanika). U sustavu socijalne skrbi, dakle u državnim i prvivatnim ustanovama radi više od 1.800 medicinskih sestara – od domova za starije, domova za djecu, do domova za psihički bolesne i za osobe s tjelesnim ili intelektualnim oštećenjima. cilj istraživanja bio je dobiti osnovni pregled situacije vezano za epidemiju koronavirusa u ustanovama socijalne skrbi i uočiti ključne probleme. U anketi su sudjelovale medicinske sestre iz svih županija, a više od 60% ih radi upravo u domovima za starije.
Istraživanje: Nedostatak zaštitne opreme, oduzimanje godišnjih odmora zbog samoizolacije…
Istraživanje je pokazalo da dio medicinskih sestara još uvijek nema niti maske ni rukavice.
Nedostatak zaštitne opreme
Osobna zaštitna oprema i dalje nije osigurana u svim ustanovama socijalne skrbi u Hrvatskoj, jer čak 20 % medicinskih sestara na radnom mjestu nema kiruršku masku, dok čak 43 % nema zaštitnu odjeću. Više od mjesec dana nakon izbijanja epidemije Covida 19 u Hrvatskoj četiri posto ovih zdravstvenih djelatnika još uvijek nema niti zaštitne rukavice. Sve ustanove se nisu snabdjele s dovoljno dezinfekcijskih sredstava jer 16 posto anketiranih kaže da ih nema. Jedna od medicinskih sestara situaciju sa zaštitnom opremom u svojoj ustanovi ovako je opisala: „Istu kiruršku masku nosimo po tjedan dana”.
A Stožer civilne zaštite je komunicirao da su kirurške maske jednokratne i da ih se u praksi treba mijenjati svakih par sati.
Krađa godišnjih odmora
Istraživanje otkriva da su ravnatelji domova sestra, koje su zbog reorganizacije rada u timovima završile mjesec s nedovoljnim fondom sati (ili su bile u samoizolaciji) – oduzimali dane godišnjeg odmora. To je potvrdilo 24% ispitanih sestara koje su završile u samoizolaciji, kao i 37% medicinskih sestara koje su imale manji fond sati. Komora će o hitno od Ministarstva socijalne politike zatražiti ispravljanje ovakvog zakidanja njezinih članica kod obračuna plaća.
Domovi nemaju računala, premalo sestara na jednog pacijenta
Još dva veća problema na koje su naišli jest velik opseg rada i nedostatak radne opreme.
Premalo sestara za broj korisnika/pacijenata
“Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da premda više od dvije trećine (67%) medicinskih sestara radi u odvojenim timovima, sukladno preporuci HZJZ-a, svaka druga (53%) je u anketi rekla da su u kontaktu sa zaposlenicima iz druge smjene, tj. da dolazi do miješanja timova što značajno povećava mogućnost prenošenja zaraze”, kaže istraživanje.
Manjak radnog kadra nije nova vijest, ali je svakako u ovim trenucima važno za istaknuti. Navode primjer jedne anketirane sestre koja je upozorila da na 89 štićenika s mentalnim oštećenjem radi samo jedna medicinska sestra, dok za 150 psihičkih bolesnika u drugom slučaju brine jedna sestra i tek tri ili četiri njegovatelja.
Domovi bez računala
Istraživanje je pokazalo na još jedan problem, a to je vođenje sestrinske dokumentacije. Čak 18% ispitanih sestara kazalo je da se u njihovim ustanovama ne vode sestrinska dokumentacija (iako Zakon o sestrinstvu to izričito propisuje). U njih sestre moraju upisivati svoje postupke kao i osnovne zdravstvene parametre pacijenata.
Svaka druga sestra (53%) ih zbog nedostatka računala vodi ručno ili u papirnatom obliku jer u 2020. godini mnogi domovi ili nemaju računalo ili računalni program za vođenje lista.
Komora će zbog svega ovoga pisati ministru Viliju Berošu i uputiti Prijedlog dopuna i izmjena Pravilnika o sestrinskoj dokumentaciji.
