Malo ih je, al ih ima: Donosimo 10 stvari koje niste znali o Islandu

Josip Mihaljević
26. lipnja 2018.
Novosti
A- A+

Rezultati hrvatskog sporta, gledajući populaciju stanovništva, nekada znaju izgledati još impresivnije. U pravilu “mala” Hrvatska igra protiv “velikih igrača” koji imaju daleko veći broj sportaša na raspolaganju. I dosta često se zna dogoditi da ih porazimo. Tako je mala Hrvatska na Svjetskom prvenstvu pobijedila Nigeriju (186 milijuna stanovnika), a nakon njih i Argentinu (43 milijuna stanovnika). Večeras igramo protiv Islanda, male otočne državice koja ima skoro tri puta manje stanovnika nego Zagreb.

island

Foto: Pixabay

Možda nam jednostavno odgovara činjenica što nas otpisuju jer smo mali, a velik dio istine mora biti u činjenici da smo talentiraniji. Otkako su Dino Dvornik i Boris Novković napisali kultnu navijačku “Malo nas je al nas ima”, broj Hrvata se dodatno smanjio. Od 32 reprezentacije koje su se kvalificirale na prvenstvo, Hrvatska je treća najmanja zemlja. Manje stanovnika od nas imaju samo Urugvaj, Panama i zvijezda ovog teksta – Island.

Island je sa svojih 330.000 stanovnika napravio povijesni uspjeh na nogometnom planu, a igraju jako dobro unazad nekoliko godina. Može se reći da su oni pravi primjer kako sport može odlično funkcionirati, kada funkcionira država. Mnogi Islandski reprezentativci nisu čak ni profesionalni nogometaši. Njihov 34-godišnji golman, koji je u prvoj utakmici obranio penal Leu Messiju je primarno režiser filmova.

Budući da Island nema neku nogometnu povijest, donosimo vam 10 zanimljivih činjenica o ovoj jedinstvenoj otočnoj zemlji.

1. Potomci Vikinga

Ćiro: "Ni Zvone ni ja ne bi dali Šukera za 10 Batistuta... J*bo te Batistuta!"

Vikinzi su zbirno ime za više skandinavskih naroda koji su na vrhuncu moći bili oko 900. godine. Skandinavija nije poznata po pretjerano plodnoj zemlji, tako da su se vikinzi okrenuli moru i bitkama. Oko 800-te godine grupa Vikinga iz današnje Norveške nastanila je mali otok nedaleko od Skandinavije.

Prema njihovoj narodnoj predaji, upravo su stari Vikinzi dali ime i Islandu i Grenlandu. Budući da je Island iz daleka zapravo “zelen”, a Grenland prekriven ledom, nadali su se kako će to zbuniti njihove protivnike ukoliko ih ikada budu pratili i tražili. Tko zna, možda je i neka skupina osvajača krenula u pohod na Island, da bi došli na nenastanjen Grenland i uzaludno proveli vrijeme.

2. Prvi europski parlament

Island se može pohvaliti činjenicom da je upravo na njemu nastao prvi parlament. Nastao je 930. godine, a danas se tamo nalazi nacionalni park Pingvellir. UNESCO ga je proglasio mjestom svjetske baštine iz čak tri razloga – zbog kulturalne, povijesne i geografske važnosti.

3. Zemlja vulkana i glečera

Island je smješten na srednjoatlantskom grebenu i zbog toga je to mjesto nevjerojatno geološki aktivno. Na samom otoku postoji preko 125 vulkanskih planina, iako je samo nekolicina njih trenutačno aktivno. Nekolicina njih se može aktivirati svakog trenutka, tako da kod njih nikada nije dosadno. U prosjeku, vulkanske erupcije se na islandu događaju svake četiri godine, a taj trend raste.

Najpoznatija nedavna erupcija dogodila se 2010. godine kada je eruptirao vulkan Eyjafjallajokull (krasno ime, zar ne). Mnogi međunarodni letovi su otkazani na nekoliko dana zbog količine pepela koji je vulkan izbacio iz sebe. Tada se igrala nogometna Liga prvaka, pa se trener Chelseaja Jose Mourinho požalio jer je eruptirao “vulkan Gudjohnsen”, kojeg je nazvao po najboljem islandskom nogometašu – Eiduru Gudjohnsenu.

4. Glečeri

pele
Pelé: Čovjek, mit, legenda

Island mnogi zovu Zemlja leda i vatre. Vatru čine vulkani, a led čine veliki glečeri. Oni zbog naprezanja putuju po kopnu, a time doslovno režu prirodu oko sebe i stvaraju jedinstvene prizore. Može se reći da je Island umjetnički rad, a da su umjetnici magma, zemljotresi i glečeri.

Iz tog razloga na Islandu nema niti jedne prirodne šume. Priroda je napravila svoje, a vikinzi su pocijepali sve šta se pocijepat dalo. Deforestacija im i danas predstavlja problem, ali trude se popraviti taj nedostatak.

5. Eko-prijateljska država

Gotovo 80% energije Island dobije iz svojih prirodnih geotermalnih resursa. Tlo ispod Islanđanja je u pravom smislu “živo”, a Islanđani su izgradili brojne elektrane koje prirodne sile pretvaraju u komunalije: struju, grijanje itd…

Većina domova se grije s geotermalnom vodom koja se u velikim zalihama nalazi ispod naselja i gradova.

6. Vjeruju u vilenjake i trolove

Islandski jezik, iako dosta blizak danskom i norveškom ostaje totalno jedinstven. Drugi jezici su se drastično mijenjali kroz povijest, a Islandski je već dugi niz godina ostao praktički netaknut. Tako jedan prosječan Islanđanin bez problema može pročitati Bibliju koja je napisana oko 1500. godine na njihovom jeziku.

Islanđani vole čuvati svoju tradiciju, a prema najnovijim procjenama oko 50% populacije vjeruje u postojanje fantastičnih bića poput vilenjaka i trolova. Pričaju priče i legende o njima, oni su dio njihove kulture. Čak i za sulfur koji ponekad ispuštaju gejziri kažu da potječe od smrada kada se trol okupa.

7. Na Islandu se vole

engleska nogomet
Kako su arogantni Englezi postali kompleksaši i luzeri

Na Islandu ima jako malo kriminala, a što se tiče nasilja – ono praktički ne postoji. Zemlja nema vojsku, a policajci ne nose oružje. Iako se to može učiniti kao slabost, to se može protumačiti i kao ogroman civilizacijski napredak.

8. U Islandu nema prezimena

Gotovo nitko u Islandu nema prezime, osim onih koji su nedavno doselili iz Danske. U Islandu ne možete “izmisliti” ime, ono se daje po unaprijed utvrđenim pravilima koju regulira posebna komisija za imena.

U pravilu, uzima se ime oca, a na kraj se dodaje islandska riječ za “kćer” ili “sin”. Na primjer, ako Islanđanin Jón dobije sina i kćerku, oni će se prezivati Jónsdottir (Jónova kćer) i Jónsson (Jónov sin).

9. Unatoč svim izgledima – zemlja snova

Unatoč svim specifičnostima, Island je bez problema gost u top 10 ljestvicama turističkih destinacija. Kvaliteta života je među najvećima na svijetu, a turisti im se često vraćaju. Islanđane opisuju kao prijateljske i otvorene ljude, a njihov način života ih oduševljava.

Pronašli su riješenje za gotovo svaki problem koji je postavljen pred njih.

10. Da ne bi bilo…

Nakon uobičajenih pitanja na spoju, Islanđani moraju obraćati na još jedan jako bitan detalj. Budući da je tek nešto više od 300.000, postoji opasnost od incestuoznih zbivanja. Iz tog razloga oni imaju aplikaciju na mobitelu pomoću koje s lakoćom mogu provjeriti jesu li u rodu jedan s drugim.

Zamislite situaciju u kojoj odete na spoj, stvari idu super, frcka kemija, a onda paf – to vam je sestrična!

Popularno
Copy link
Powered by Social Snap