Mali vodič o kompostiranju: dvorište, balkon ili stan – kompost stvori sam

Barbara Jurišić

4. kolovoza 2022.

Novosti

A- A+

Vremenske neprilike pokazale su nam kako je važno brinuti se za našu planetu. Tlo je jedan od temelja uzgoja svih biljaka te moramo paziti kako bi ostalo nezagađeno i bogato. To znači da moramo tlu davati kako bi od njega mogli nastaviti uzimati. Odvajanjem otpada omogućavamo reciklažu onoga što se može reciklirati te, ako smo u mogućnosti, stvoriti bogati supstrat kompostiranjem.

Kompost
(Barbara Jurišić/Mirovina.hr)

Velika je zabluda da se kompostirati može samo ako imate veliko dvorište. Kompostirati možete u stanu i na balkonu. Važno je kompostirati kako treba kako se ne bi razvila jako visoka temperatura i neugodan miris jer, ipak, to je proces raspadanja, odnosno truljenja, organske tvari.

Što je kompost i kako nastaje?

Kao što je već navedeno, kompost je supstrat koji nastaje raspadanjem organske tvari. Za raspad su zaslužni mikroorganizmi i male životinje kao što su gusjenice. Pod organske tvari spada sve što je neobrađeno i prirodnog porijekla: ljuske od jaja, talog od kave, ostatci voća i povrća, neki ostatci hrane, dijelovi biljaka, suho lišće, nebojani karton i tako dalje.

Kompostiranje u stanu ili na balkonu

Prvo što se ljudi pitaju, kada razmišljaju o kompostiranju, je što s neugodnim mirisom. Ne morate se brinuti oko toga ako pazite što u njega ubacujete i koliko čega ubacujete. Omjer suhe i mokre tvari bi trebao otprilike biti 1:2. Također je važno voditi računa o tome koliko često miješate svoj kompost. Veličina komposta ovisi o vama. Posudu za kompostiranje možete kupiti u specijaliziranim prodavaonicama, u nekim gradovima ih možete dobiti u službama zaduženima za gradsku čistoću ili ju možete napraviti sami.

Ako ćete ju raditi sami, dovoljna vam je jedna plastična kanta ili kutija. Kutiju je potrebno izbušiti sa svih strana. Napravite rupice promjera 3 mm – 5 mm u razmaku između 5 i 10 cm. To će omogućiti kompostu da diše kako ne bi pljesnivio i kako bi imao zraka. Pošto čete otvore postaviti na svim stranama, pa tako i na dnu, ispod kompostera stavite najlon ili krpu kako bi površina ispod njega ostala čista.

Kompostiranje u dvorištu

Kompostirati u dvorištu može svatko. Pogotovo zato što komposter možete napraviti sami. Komposter se može napraviti od drveta, betonskih blokova, cigala, plastične bačve ili možete složiti hrpu biootpada bez kompostera. U mojem dvorištu smo napravili jamu za kompostiranje gdje smo oko nje složili cigle. Pošto se on nalazi na mjestu gdje nema sjene, ovo je bio idealan način kako mu sniziti temperaturu i uštedjeti vodu. Naime, kompostu treba vlaga te, ako je iznad zemlje, treba ga povremeno zalijevati kako bi mikroorganizmi u njemu preživjeli.

Kompostna jama s naslaganim ciglama
(Barbara Jurišić/Mirovina.hr)

Materijal koji odaberete, utjecat će na brzinu stvaranja komposta. U otvorenom komposteru načinjenom od drveta kompost će nastati tek nakon nekoliko mjeseci, dok će u zatvorenom plastičnom komposteru kompost biti spreman već nakon nekoliko tjedana.

Način slaganja komposta

Gdje god i u kakvom god komposteru slažete biootpad, pravila su ista. Na dno stavite sloj usitnjenog granja koje će služiti kao drenaža. Na njega nabacajte sloj iskidanog nebojanog kartona i nebojanog i ne lijepljenog papira. Stavite sloj biootpada. Miješajte suhi i mokri biootpad u omjeru 2:1. sve pospite slojem zemlje. Zemlja ne smije biti kupovna jer u njoj nema mikroorganizama koji su potrebni kako bi aktivirali nastajanje komposta. Dalje kako budete stvarali otpad, ubacujte ga u kompost imajući na umu omjere suhog i mokrog otpada.

Briga za kompost

Prvih tjedan dana nema potrebe miješati ga ili prekretati ga. Pazite da vam kompost ne bude pre suh ili pre mokar. Kompost konstantno treba biti malo vlažan. S vremena na vrijeme ga treba promiješati kako bi se prozračio. Ako ste u stanu, miješajte ga jednom tjedno, ako kompostirate u dvorištu, bit će dovoljno jednom svakih nekoliko tjedana.

Kada se stvori humus koji mirisom podsjeća na šumsku zemlju, odvojite ga od neraspadnutog otpada pazeći da u tom otpadu ipak ostane nešto humusa.

Stvari koje možete stavljati u kompost i što nikako ne bi trebali stavljati u kompost

Poželjno je staviti:

Mokri otpad:
- Zeleno lišće
- Ostatci od košnje trave
- Ostatci voća i povrća
- Talog kave
- Suho cvijeće
- Vrećice i talog od čaja
- Jako poželjne zbog većeg udjela organskih spojeva:
  - Korijenje mahunarki iz vrta, ono je izuzetno poželjno zbog udjela dušika
  - Lišće cikle
  - Kopriva

List cikle
(Barbara Jurišić/Mirovina.hr)

Suhi otpad:
- Ljuske jaja
- Slama
- Usitnjeno granje i grančice
- Suho lišće
- Karton i papir, ako nisu bojani ili lijepljeni
- Usitnjeni drveni otpad, ako nije lakiran ili bojan
Nikako nemojte ubacivati u kompost:
- Ulja ili masti
- Meso, mliječne proizvode ili mlijeko
- Kosti, kožu, nokte, dlake
- Izmet kućnih ljubimaca
- Ugljen, pepeo ili cigarete
- Trajni korov ili korov koji je već došao do sjemena
- Bolesne ili tretirane biljke
- Lišće oraha, ono sadrži jako puno tanina koji sprječava kompostiranje
- Lijekove
- Bilo što što je bilo u dodiru s kemikalijama (nafta i njezine derivacije, sredstva za čišćenje, dezinficijensi, boje i slično)