Malene mirovine ne boje se samo Hrvati, nego i 2/3 Europe, Australije i Amerike
Čak dvije trećine stanovnika Europe, Australije i Amerike brine hoće li u mirovini imati dovoljno novca za život. Pokazuje to posljednje istraživanje koje je proveo ING International. Kada uzmemo u obzir da je prosječna mirovina u Hrvatskoj i trostruko manja nego u nekim europskim zemljama, onda lako dolazimo do zaključka da smo zabrinuti s pravom te da je naša bojazan time još i veća.
Pogled prema budućnosti za mnoge nije pozitivan prizor Foto: Pixabay
Istraživanjem ING Internationala obuhvaćeno je stanovništvo u 13 europskih zemalja, Australiji i Americi. Za potrebe istraživanja ispitano je čak 15 tisuća ljudi, oko tisuću u svakoj zemlji, a provedeno je u listopadu i studenom prošle godine. Oko 19 posto ispitanih čine već umirovljeni građani.
Evo kako stvari po pitanju Europe izgledaju.
Ne zarađuju dovoljno da bi štedjeli
66 posto stanovnika Europe nemaju štednju za mirovinu, a kao razlog naveli su da jednostavno ne zarađuju dovoljno kako bi dio novca stavljali na stranu. Čak 73 posto ispitanika u Belgiji dalo je ovaj odgovor.
Nakon Belgije, najmanje za mirovinu štedjeti mogu Britanci, Nizozemci, Rumunji i Poljaci.
Većina nema od čega štedjeti/Istraživanje ING International
Hoću li imati dovoljno novca u mirovini?
61 posto građana brine da neće imati dovoljno novca u mirovini. Čak 54 posto njih smatra da će morati nastaviti zarađivati i po umirovljenju.
Od ispitanika najviše strahuju Španjolci, zatim Francuzi i Poljaci. Najmanje o tome brinu Nizozemci. Također, veću zabrinutost za mirovinu pokazuju žene nego muškarci. Neki spas vide u nasljedstvu (38%) i to najviše Poljaci (61%) i Luksemburžani (56%).
61 posto brine o visini mirovine/Istraživanje ING International
Samo polovina Europljana uživa isti standard u mirovini
50 posto ispitanih odgovorilo je da uživa jednak životni standard u mirovini ili da očekuje jednak standard kao dok su radili. Znači da polovina osoba živi lošije jednom kada ode u mirovinu, umjesto bolje. Isti standard uživa čak 69 posto Francuza koji su očito najzadovoljniji, dok samo 27 posto Britanaca ima ili očekuje isto.
Pola Europljana živi lošije u mirovini/Istraživanje ING International
51 posto Europljana priznaje da ponekad ostanu bez novca prije iduće plaće. Njih 28 posto u tim se situacijama oslanja na kreditne kartice.
50 posto ih u plaćanju koristi mobilne aplikacije, zbog čega ih 44 posto potroši ili plati više.
Čak 39 posto Europljana kaže kako očekuje primiti ukupno manje od iznosa koji su uplaćivali tijekom rada za mirovine.
S ovakvim brojkama nameće se sasvim logično potanje. Ako nemamo dovoljno ni od plaće, kako ćemo tek onda imati od dvostruko pa i trostruko manje mirovine. Naime, udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći u Hrvatskoj je manji od propisanih 40 posto, dok za Europu on iznosi 60 posto neto plaće.
Državu smatramo odgovornijom nego sebe
Postoji očita veza između duljine rada i visine mirovine. Očekivana dob umirovljenja u Europi je oko 64 godine. Ranije umirovljenje, prema istraživanjima, može utjecati na visinu mirovine do čak 36%. Nizozemci, koji najmanje brinu o visini mirovine, ujedno planiraju raditi i najdulje.
Europljani smatraju kako država treba preuzeti (43%) brige za financijsku situaciju umirovljenika. Sami umirovljenici bi, u prosjeku, trebali snositi samo 27% odgovornosti. U Španjolskoj, Češkoj i Italiji smatraju kako država treba preuzeti oko 50% odgovornosti. S druge strane, u Australiji i Americi je postotak onih koji smatraju kako su pojedinci sami odgovorni za svoju financijsku situaciju značajno viši.
Ovo istraživanje samo potvrđuje sve očitiju istinu, da ćemo u starosti sve teže uspijevati podmirivati troškove. Jedan od razloga je preopterećenje sustava generacijske solidarnosti zbog sve većeg broja starijih osoba, a s druge je nemogućnost štednje, ali i financijsko neznanje o tomu kako se pripremiti za starost. Pritom, Europljani u odnosu na Ameriku i Australiju još uvijek ne vide potrebu preuzimanja vlastite odgovornosti za starost.
