Bojanje ili bojenje jaja omiljena je aktivnost u brojnim obiteljima uoči Uskrsa. Ipak, mnogi imaju dilemu koristi li se pri ovoj radnji glagol bojati ili bojiti, odnosno kaže li se bojanje ili bojenje. Ista nedoumica postoji i kada govorimo o farbanju kose ili možda ograde, a rješava je Jezični savjetnik Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Foto: Pexels
Bliži se Uskrs, a uoči ovog blagdana ćemo bojati ili bojiti jaja? Kaže li se bojanje ili bojenje kose ili možda ograde? Mnogi baš u ovo preduskrsno vrijeme pogrešno koriste glagolsku imenicu kojom žele reći da će jaja prekriti bojom. Jezičnu nedoumicu rješava naš sestrinski portal Srednja.hr uz pomoć Jezičnog savjetnika Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Riječ je o dilemi ‘bojenje ili bojanje’ koja se zapravo može lako objasniti. Naime, bojenje je glagolska imenica koja označuje premazivanje, prekrivanje nečega bojom, a koja se tvori od glagolskoga pridjeva trpnog glagola bojiti.
Glagol bojiti, inače, pripada glagolima četvrte vrste, odnosno onima koji ispred infinitivnog nastavka imaju samoglasnik -i, a ne -a te glagolski pridjev glasi bojen, a ne bojan. Njemu se dodaje sufiks -je, pa nastaje glagolska imenica bojenje.
S druge strane, bojanje je glagolska imenica od glagola bojati se, što donosi u potpunosti drugo značenje. Dakle, ispravno je reći da nas čeka bojenje jaja za Uskrs. Hoćemo li tada gostima reći da su ‘dobro došli’ ili ‘dobrodošli’, pročitajte ovdje.
– Hrvatskomu standardnom jeziku ne pripadaju izrazi bojanje kose, bojanje ograde, a pripadaju mu izrazi bojenje kose i bojenje ograde, kažu iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Učlanite se u mirovina.hr Viber grupu i budite u toku sa svim najbitnijim vijestima za umirovljenike. Pridružiti se možete klikom na link.
