Male tajne hrvatskog jezika: Piše li se ‘Trešnjevki’ ili ‘Trešnjevci’
U hrvatskom jeziku postoji tisuću pravila i još toliko iznimka koje baš i ne potvrđuju pravilo. Jedna od važnih glasovnih promjena našeg jezika je i sibilarizacija koja se provodi u gotovo svim slučajevima. No postoji i nekoliko iznimka. Riječ je o deklinaciji imena stanovnica naselja, pokrajina, država te imenica ženskog roda koje završavaju na -ka. Zagrebački kvart Trešnjevka zbog toga je također jedna od izuzetaka i glasovnu promjenu ne treba provoditi ni u jednom padežu. Recimo, riječ iznimka nije iznimka. Piše se iznimci, a ne iznimki.
Deklinacija kvarta Trešnjevka | Foto: HJP, Srednja.hr
Postavlja se pitanje kako deklinirati kvart Trešnjevka. Velika većina stanovnika Zagreba, ali i hrvatskih medija se muči s deklinacijom spomenutog kvarta. Tako ćemo čuti da se nešto dogodilo na Trešnjevci, da se neki događaj održava na Trešnjevci. No, to prema našim pravopisima nije točno. Dakle, kvart Trešnjevka iznimka je od pravila provođenja glasovne promjene sibilarizacije, stoga je dativ tog kvarta (na) Trešnjevki, a ne Trešnjevci. O ovoj iznimci su sve lijepo objasnili na našem sestrinskom portalu srednja.hr.
Riječ ‘iznimka’ nije iznimka
Prema Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje sibilarizacija je glasovna promjena u kojoj se ispred glasa i suglasnici k, g i h zamjenjuju suglasnicima c, z i s. Tako ćemo reći da je riječ o ‘iznimci’, a ne o ‘iznimki’. Ipak, postoji niz slučaja u kojima se to pravilo ne provodi.
U dativu i lokativu jednine imena stanovnica naselja, pokrajina i država sibilarizacija ne postoji. Stoga ćemo reći prilazim Iranki, a ne Iranci, prilazim Makaranki, a ne Makaranci. Jednako tako, ispravno je reći da idem Zagrepčanki, a ne Zagrepčanci.
Isto je i s osobnim imenima
Isto je i s osobnim imenima. Prilazim Dubravki, a ne Dubravci, kao što i prilazim Olgi, a ne Olzi. Ista je stvar i s Trešnjevkom. Hrvatski jezični portal ima objavljenu cijelu deklinaciju tog kvarta te u dativu i lokativu oblici glase (na) Trešnjevki. Stoga, pisat ćemo da se nalazimo u stanu na Trešnjevki, naselje je pak na Trešnjevki ili se događaj održava na Trešnjevki.
Primjeri kada se ne provodi sibilarizacija također su mnoge imenice ženskog roda koje završavaju na –ka, –ga i –ha. Zbog toga kažemo da idemo baki, a ne baci, da je nešto toliko teško na vagi, a ne vazi. Sibilarizacija, prema Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje, ne provodi se ni u nekim imenicama muškog roda, na primjer zeko-zeki ili striko-striki. Ako vas zanima piše li se bezveze ili bez veze, više možete pročitajte ovdje.
