Male tajne hrvatskog jezika: Otkrivamo piše li se bezveze ili bez veze
U hrvatskom jeziku postoje neke riječi za koje nikad niste sigurni pišu li se skupa ili odvojeno, ili se ipak mogu pisati na oba načina. Jedna takva nedoumica je: piše li se ‘bez veze’ ili ‘bezveze’. Vjerujem kako ste dugi niz godina u školama učili kako se ta riječ piše odvojeno, no vjerovali ili ne, može se pisati i zajedno. Sigurno se osjećate kao da ste cijeli život živjeli u zabludi. Da, to je bezveze, ali ništa u pravilima hrvatskog jezika ne postoji, a da je bez veze.
Foto: Canva/Srednja.hr
Hrvatski jezik je prekrasan, možda nerijetko kompliciran, ali nije bezveze niti bez veze. U svakom slučaju, piše li se ‘bezveze’ ili ‘bez veze’ pojasnili su iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje našem sestrinskom portalu srednja.hr. Oba načina su ispravna, ali postoji jedno pravilo, odnosno točnost pisanja ove riječi ovisi o kontekstu u kojem se nalazi.
– U onim je normativnim priručnicima, koji bilježe taj izraz u priložnome značenju, on potvrđen u obliku ‘bez veze’. Međutim, potvrde iz hrvatskih korpusa pokazuju i da se često zapisuje sastavljeno: ‘bezveze’. Razlog je u tome što postoji niz izraza koji se mogu zapisati na dva načina i imaju pritom različito značenje, npr. uz put (npr. Cvijet raste uz put.) i usput (npr. Navratit ću usput do tebe.), na smrt (npr. Nemoj misliti na smrt.) i nasmrt (Pretukli su ga nasmrt.), navode iz Odjela za suvremeni hrvatski jezik.
‘Dobio je posao bez veze’ ili ‘To mi je baš bezveze’
– Izraz koji se piše spojeno nastao je procesom ‘srastanja’, gdje se prijedlog i imenica spajaju u jednu novu riječ – prilog. To objašnjava i zašto govornici hrvatskoga jezika katkad analogijom zapišu bezveze kad žele izraziti da nešto nije kako bi trebalo biti jer bi se mogla braniti razlika između bez veze (Dobio je posao bez veze.) i bezveze (To je baš bezveze.), objašnjavaju našem sestrinskom portalu iz Odjela za suvremeni hrvatski jezik.
Međutim, iz Odjela ističu da, ‘kako je srastanje živ tvorbeni proces, analogija ne može uvijek biti od koristi’. Na taj način, neke jedinice koje imaju priložno značenje u standardnom jeziku, mogu se u standardnom jeziku pisati na dva načina.
Priložno značenje u hrvatskom jeziku odnosi se na upotrebu riječi ili izraza kao priloga. Prilozi su nepromjenjive riječi koje označavaju okolnosti radnje (npr. mjesto, vrijeme, način ili uzrok) i često odgovaraju na pitanja kao što su ‘gdje?’, ‘kako?’, ‘kada?’ ili ‘zašto?’.
– Takav je u onim normativnim priručnicima koji ga navode i izraz bez veze, pa se i u primjeru ‘Dobio je posao bez veze’ i u primjeru ‘To je baš bez veze’, piše nesastavljeno. Međutim, primjeri iz hrvatskih korpusa pokazuju da je u priložnome značenju zapis bezveze (u Hrvatskome jezičnom korpusu potvrđen u 21.226 primjera) češći od zapisa bez veze (koji je i u priložnome značenju i u značenju prijedložnoga izraza potvrđen u dvostruko manje primjera), pa je to dobar temelj da se i u normativne priručnike uvede ta razlika, poručuju iz Odjela za suvremeni hrvatski jezik Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje za srednja.hr.
Što se dogodi kad izraz dobije priložno značenje?
Kad izraz dobije priložno značenje, prestaje biti samo kombinacija prijedloga i imenice te postaje prilog, što se može odraziti na način pisanja i upotrebu u rečenici. Nakon svega navedenog, iz Instituta zaključuju da se u normativnim priručnicima koji taj izraz navode on piše nesastavljeno, ali da je u skladu s Hrvatskim pravopisom Instituta za hrvatski jezik, koji ističe načelo da je jezična jedinica koja ima različito značenje od svojih tvorbenih sastavnica nova jezična jedinica, a osobito na temelju brojnih korpusnih potvrda, moguće razlikovati jedinice (prijedložni izraz) bez veze i (prilog) bezveze.
U svakom slučaju, nije vas bezveze mučilo piše li se ‘bez veze’ ili ‘bezveze’, ali nakon ovog članka to više neće biti problem. Jezik je složen sustav i podložan je promjenama, ali zapamtite, nije bezveze. Zašto se kaže ‘koštati kao svetog Petra kajgana’, pročitajte ovdje.
