Doktorica znanosti Maja Vehovec sa zagrebačkog Ekonomskog instituta upozorava kako je država proširila pravo na rad umirovljenika, ali s figom u džepu, jer su ograničenja tog istog prava i dalje prevelika. Naime, ono što joj posebno smeta jest što umirovljenici, ukoliko to mogu i žele, nemaju mogućnost raditi puno radno vrijeme uz zadržavanje mirovine.
Maja Vehovec Snimak zaslona: Youtube
Ekonomska analitičarka Maja Vehovec pojašnjava da ograničenja prava na rad i dalje postoje u poslovima u trajanju duljem od četiri sata te kako umirovljenici ne mogu otvoriti obrt ili se samozaposliti, što smatra nepravednim. Također, navodi, umirovljenički prihod ne smije prelaziti deset prosječnih bruto plaća u Hrvatskoj.
Umirovljenici su već ispunili sve zakonske obveze
Doduše, sve je od navedenoga moguće, ali uz obustavu mirovine, odnosno ponovno stjecanje statusa osiguranika, što je, smatra, posve besmisleno kada je riječ o osobama koje su već prethodno ispunile sve obveze koje proizlaze iz Zakona o mirovinskom osiguranju. Logika nalaže da to ne bi trebali činiti dvaput i da kada jednom u mirovinu odu, više nemaju nikakvih obveza, odnosno trebali bi biti slobodni činiti što im je volja, bilo da je to uživanje ili rad.
“Zbog čega se postavljaju ograničenja ljudima koji su sve propise ispunili, stekli punu starosnu mirovinu, a osjećaju se dovoljno zdravim, motiviranim i entuzijastičnim za rad? Njihova je dužnost, ako se odluče na rad, plaćanje svih poreznih davanja koje propisuje država i uz zdravstveno osiguranje to bi bilo sve što moraju. Mirovinsko osiguranje su plaćali tijekom čitavog radnog razdoblja te su ispunili godine radnog staža kao i godine života za odlazak u punu starosnu mirovinu. Prekidanje mirovine je u tom slučaju besmisleno iz više razloga” – pita Maja Vehovec za Prvi plan.
Vehovec pojašnjava da ukidanje statusa umirovljenika, odnosno prava na starosnu mirovinu, stvara financijski trošak i za pojedinca i za javnu administraciju. Nadalje, smatra da, premda je vjerojatno riječ o maloj skupini ljudi, društvo prije svega treba poštivati rad starijih ljudi, kao i njihov doprinos s kojim pozitivno utječu i na bruto domaći proizvod.
Država se ne bi trebala miješati u privatni sektor
Ekonomska stručnjakinja naglašava da je upravo sloboda izbora ključna te da ako ona postoji, umirovljenik treba imati pravo na rad uz punu starosnu mirovinu, što može imati, prema njezinu mišljenju, samo pozitivne ekonomske, psihološke i sociološke efekte.
Ne vidi stoga niti jedan razlog za državno reguliranje ograničenja rada u privatnom sektoru nakon ispunjenja uvjeta za punu starosnu mirovinu.
“Zašto država smatra da je njena dužnost ograničavati slobodu na rad starijim radnicima? Postoje li bilo koji objektivni razlozi da takvi radnici nekome smetaju ili oduzimaju ili usporavaju šanse za rad bilo kome drugome, pa je državna intervencija poželjna da ispravi nedostatke koji se posebnim propisima reguliraju? – pita Vehovec.
Za kraj, povukla je paralelu s Austrijom u kojoj je rad uz zadržavanje mirovine moguć, no Hrvat u Austriji, ukoliko radi, gubi pravo na hrvatski dio mirovine. Austrija k tome, navodi, nagrađuje rad uz mirovinu do neke manje svote i takav rad ne oporezuje.
