Ma gdje je kriza? Hrvatima na račune ‘sjelo’ 5,1 milijardi eura iz inozemstva
U odnosu na prošlu godinu, priljev novca iz inozemstva na račune hrvatskih građana, povećan je za čak 20,6 posto, točnije za 880 milijuna eura. To, naime, znači da su Hrvati na račune dobili nemalih 5,1 milijardi eura iz drugih zemalja.
Ilustracija: Pixabay
Dohodak onih koji rade za nekog stranog poslodavca, a žive u Hrvatskoj značajno se povećao, što je rezultiralo time da je Hrvatima na račune uplaćeno 5,1 milijardi eura iz inozemstva. U odnosu na prošlu godinu, taj je priljev novca povećan za 880 milijuna eura, odnosno 20,6 posto.
Nisu samo rasle ‘osobne doznake’, već i ‘naknade zaposlenima’. Radi se, naime, o dohocima koji se odnose na one koji svakodnevno putuju na posao u susjednu zemlju, pomorce te ostale privremene radnike u inozemstvu. Te naknade u prošloj su godini ‘skočile’ za 23,8 posto na 2,7 milijardi eura. S druge strane, ‘osobni transferi’ hrvatskih iseljenika iz zemalja poput Njemačke, Švicarske, SAD-a i Italije, rasli su za 17,1 posto, odnosno za 2,4 milijarde eura, piše Index.
Unatoč većem priljevu novca iz inozemstva na račune građana, iz HNB-a kažu da ne odstupa značajnije od trendova proteklih godina, pogotovo kad se u obzir uzme povećana inflacija. Zanimljivo je, također, da slabljenje emigracijskog vala iz Hrvatske, nije utjecalo na inozemne uplate, iako se to očekivalo.
Jedno od vjerojatnijih objašnjenja za to je činjenica da je i dalje dobro stanje na tržištu rada u zemlje u koje su se Hrvati iseljavali, čak i u uvjetima rastuće inflacije i ‘klimave’ geopolitičke situacije diljem Europe.
