Liste čekanja u domovima za starije: Planira se Registar korisnika socijalnih usluga i poseban sustav za Zagreb
Ukupan broj svih smještajnih kapaciteta za starije osobe u Republici Hrvatskoj iznosi 30.348 korisnika. Osim toga, dobro je poznato i kako su liste čekanja vrlo duge, ali i da se na smještaj u domove za starije čeka dugi niz godina. Kako bi doskočili ovom problemu, iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike su nam otkrili da je u tijeku uspostava Registra korisnika socijalnih usluga u kojem će se na jednom mjestu voditi podaci o korisnicima socijalnih usluga, kao i podaci o listama čekanja. Slično će se uvesti i za domove za starije kojima je vlasnik Grad Zagreb.
Korisnici Doma za starije | Foto: Mirovina.hr
Nije tajna da se na domove za starije u Hrvatskoj čeka dugi niz godina. Razloga za to je mnogo, a kako bi se lakše pratile liste čekanja, u narednom razdoblju je planirana primjena posebnog Registra korisnika socijalnih usluga na razini cijele zemlje, a planira se i poseban sustav za domove koji su u vlasništvu Grada Zagreba.
Čekanje na uslugu može ovisiti o više faktora
U Hrvatskoj postoje smještajni kapaciteti za 30.348 korisnika na temelju izdanih rješenja za ispunjavanje mjerila za pružanje socijalnih usluga. U Gradu Zagrebu je ukupan broj svih smještajnih kapaciteta za starije osobe 6.405, na temelju izdanih rješenja. Kada se usporedi ukupan broj starijih osoba i broj predanih zahtjeva za smještaj u domove, radi se zapravo o malim kapacitetima, a liste čekanja su velike.
Ipak, iz Ministarstva rada objašnjavaju kako čekanje na pružanje usluga može ovisiti o više faktora. Recimo, može ovisiti o broju pružatelja na pojedinom području, velikom interesu za smještaj u određeni dom, zdravstvenom stanju korisnika, kao i o tome je li korisniku potrebna intenzivna briga o zdravlju (stacionar). Ovisi i o dostupnom smještajnom kapacitetu kod pojedinog pružatelja, željama korisnika (jednokrevetna soba), zajedničkom smještaju supružnika ili ukupnom broju zaprimljenih zahtjeva kod pojedinog pružatelja usluga. Jednako tako, nije moguće predvidjeti razdoblje čekanja od zaprimljenog zahtjeva do realizacije pružanja usluga.
Poseban Registar s podacima o korisnicima socijalnih usluga
Kako bi se to promijenilo, diljem Hrvatske se grade Centri za starije, o čemu smo pisali i ovdje. Centri za starije imat će nešto više od 1.800 smještajnih kapaciteta i izvaninstitucijskih usluga za nešto više od 4.500 korisnika, a završetak izgradnje centara planiran je do kraja prve polovice 2026. godine.
– Centri za starije osobe osigurat će nove dodatne kapacitete za smještaj starijih osoba koje su potpuno funkcionalno ovisne o pomoći druge osobe i čije se potrebe ne mogu zadovoljiti pružanjem usluga u vlastitom domu ili u lokalnoj zajednici. Također će se u centrima za starije osigurati pružanje izvaninstitucijskih usluga u zajednici, a kojima je svrha omogućiti što duži ostanak starije osobe u svome domu, rekli su nam iz Ministarstva.
Osim toga, uvodi se i novost vezana uz liste čekanja. Kako bi se bolje kontrolirale ove liste u tijeku je uspostava Registra korisnika socijalnih usluga.
– S obzirom na to da svaki dom za starije raspolaže vlastitom listom čekanja, dolazi do preklapanja prilikom podnošenja zahtjeva potencijalnih korisnika zato što jedna osoba može podnijeti zahtjev na više domova istovremeno. U svrhu osiguranja dostupnosti podataka o broju korisnika na listi čekanja u realnom vremenu, u tijeku je uspostava Registra korisnika socijalnih usluga u kojem će se na jednom mjestu voditi podaci o korisnicima socijalnih usluga, kao i podaci o zaprimljenim zahtjevima za korištenjem usluga (tzv. lista čekanja), a u narednom razdoblju planirana je primjena Registra u punom opsegu, otkrili su nam iz Ministarstva.
Konačno uvid u stvarno stanje
Objasnili su nam i kako će ovaj sustav jednog korisnika, neovisno o tome kod koliko se pružatelja usluga vodi na listi čekanja za određenu vrstu usluge, prepoznati kao jednog korisnika, a prilikom realizacije usluge sustav će automatski ‘brisati’ korisnika s liste čekanja na svim drugim mjestima. Nakon stavljanja Registra u produkciju dobit će se uvid u stvarno stanje popunjenosti i potreba za kapacitetima svih socijalnih usluga.
– Podaci će se prikupljati zasebno za korisnike u mreži i izvan mreže, odnosno korisnike upućene putem nadležnog područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad te za korisnike koji usluge primaju i putem privatnog ugovora, saznali smo.
S druge strane i Grad Zagreb koji je vlasnik 11 domova za starije razvija sličan informatički sustav. Riječ je o razvoju složenog sofisticiranog programa koji će pojednostaviti i ubrzati poslovne procese u domovima u više segmenata. Prije svega pojednostavit će i modernizirati postupak podnošenja zahtjeva za smještaj te omogućiti veću razinu transparentnosti lista čekanja. U tijeku je izrada projektnog zadatka nakon kojeg se pokreće postupak nabave sukladno Zakonu o javnoj nabavi, dok je vrijeme implementacije novog sustava od 12 do 18 mjeseci, kako su nam rekli iz Grada Zagreba. Rekli su nam i kako se planira gradnja dva nova doma u dva različita dijela Zagreba, o čemu smo pisali ovdje.
