Liste čekanja u domovima za starije: Kako se formiraju i koliko se u prosjeku čeka
Ukupan broj svih smještajnih kapaciteta za starije osobe u Republici Hrvatskoj iznosi 30.348 korisnika na temelju izdanih rješenja za ispunjavanje mjerila za pružanje socijalnih usluga, kako su nam rekli iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava. S druge strane je i velik interes za smještaj u domovima za starije pa su i velike liste čekanja. Za dom u Gradu Zagrebu se tako smještaj realizira u prosjeku za desetak godina, a više je čimbenika koji utječu na same liste.
Korisnici Doma za starije | Foto: Mirovina.hr
Čekanje na smještaj u domovima za starije može ovisiti o više faktora pa je teško govoriti o prosječnom vremenu koliko osoba može biti na listi čekanja. Ipak, detalje su nam otkrili iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava, a iz Grada Zagreba su nam rekli da se na domove pod njihovim vlasništvom čeka oko deset godina. Objasnili su nam i kako izgleda proces realizacije smještaja u dom.
Liste čekanja ovise o više stvari
Svaki dom za starije osobe raspolaže vlastitom listom čekanja, a često dolazi i do preklapanja kod podnošenja zahtjeva potencijalnih korisnika zato što jedna osoba može podnijeti zahtjev na više domova istovremeno. Poznato je i kako je ukupan broj svih smještajnih kapaciteta za starije osobe u Republici Hrvatskoj osiguran za 30.348 korisnika. Interes je puno veći pa zato postoje i liste čekanja.
Čekanje na pružanje usluga može ovisiti o više faktora, kao na primjer o broju pružatelja na pojedinom području, velikom interesu za smještaj u određeni dom, zdravstvenom stanju korisnika, je li korisniku potrebna intenzivna briga o zdravlju (stacionar), dostupnom smještajnom kapacitetu kod pojedinog pružatelja, željama korisnika, zajedničkom smještaju supružnika ili o ukupnom broju zaprimljenih zahtjeva kod pojedinog pružatelja usluga, rekli su nam iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Ipak, kako bi se postigao bolji pregled podataka o broju korisnika na listu čekanja u realnom vremenu u tijeku je uspostava posebnog Registra korisnika socijalnih usluga, o čemu smo pisali i u ovom tekstu. Slično pripremaju i iz Grada Zagreba gdje razvijaju složeni sofisticirani program.
U Zagrebu se na dom čeka oko deset godina
Što se tiče Grada Zagreba, on u svom vlasništvu ima 11 domova za starije osobe, a ukupan broj svih smještajnih kapaciteta za starije osobe iznosi 6.405 korisnika. Duljina čekanja na smještaj se razlikuje u manjoj mjeri od doma do doma, a smještaj se realizira u prosjeku za desetak godina.
– Raniji smještaj od prosječnog, povoljniji je u slučaju zainteresiranosti za smještaj u dvokrevetnim sobama za potpuno funkcionalno samostalne korisnike, takozvani smještaj na stambenom dijelu. Sve više starijih osoba želi i čeka jednokrevetnu sobu dok je čekanje na smještaj u dvokrevetnu sobu u rasponu od dvije do pet godina, rekli su nam iz Grada Zagreba.
Dodaju i kako broj osoba zainteresiranih za smještaj se godinama kreće oko 10.000, ali stvaran broj zainteresiranih je oko 2.500. Razlika u brojkama je u činjenici da većina osoba starije životne dobi u trenutku podnošenja zahtjeva za smještaj u dom nije odmah u potrebi, već ga podnose za slučaj da im to u budućnosti zatreba.
Liste se ne mogu javno objavljivati
Iz Grada su nam također objasnili što utječe na liste čekanja, ali i kako izgleda proces realizacije smještaja u dom. Predajom zamolbe za smještaj u dom za starije osobe kandidat se tako evidentira u službenoj evidenciji prema datumu zaprimanja.
– Više je čimbenika koji utječu na listu, kao što su prenamjene vrste smještaja (iz stambene u stacionar, iz jednokrevetne u dvokrevetnu), odgode smještaja pa ponovne aktivacije zamolbe, zahtjevi koji ostvaruju prioritet sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi, Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata. Kandidata se kontaktira te se po Odluci Komisije za prijem i otpust korisnika sastavlja lista čekanja, a smještaj se realizira sukladno kapacitetima slobodnih mjesta. Liste čekanja ne mogu se sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka javno objavljivati, no na svaki upit kandidata i nejasnoću odgovor se može dobiti pisanom ili usmenom zamolbom upućenom službeniku za informiranje u domu u kojem je zahtjev predan, a sve prema Zakonu o pravu na pristup informacijama, kažu iz Grada Zagreba.
