Liste čekanja u domovima za starije: Evo kako se slažu i tko ima prednost!
Na tek nešto više od 11.000 mjesta u državnim i županijskim domovima za starije i nemoćne dolazi sedam puta više predanih zahtjeva. Iz Ministarstva nam kažu da liste čekanja nisu najbolji indikator stvarnih potreba za smještajem, jer se neke osobe prijavljuju na više različitih mjesta te više puta odbijaju smještaj ako im takva ponuda dođe prije nego što su htjeli… O svemu odlučuje Komisija pa smo provjerili kako to funkcionira i tko ima prednost.
Cimerice Milka i Ana sreću su našle u sisačkom Domu umirovljenika Foto: Mirovina.hr
Hrvatska u domovima za starije i nemoćne ima 25.423 mjesta. Kada uzmemo u obzir broj umirovljenika, posve je jasno da je smještaj dostupan za samo dva posto njihove populacije. Potrebe su pritom daleko veće, zbog čega se na krevet ponekad čeka i dulje od deset godina. Od te ukupne brojke, tek nešto više od 11.000 mjesta nalazi se u državnim i županijskim domovima. Na tu brojku dolazi 70.000 zahtjeva.
O prijemu korisnika, redoslijedu prijema i otpustu korisnika odlučuje Komisija za prijem i otpust korisnika koju imenuje Upravno vijeće doma. Zbog popunjenosti smještajnog kapaciteta domovi za starije osobe vode liste čekanja.
Tri zasebne liste, branitelji imaju prednost
Komisija sastavlja liste čekanja ovisno o vrsti usluge i potrebama korisnika, odnosno funkcionalnoj sposobnosti i zdravstvenom stanju, o čemu ovisi intenzitet pružanja usluge. U pravilu, dom sastavlja listu čekanja zasebno za korisnike koji su funkcionalno neovisni i nije im potrebna pomoć druge osobe, zasebno za djelomično ovisne korisnike kojima je potrebna pripomoć u zadovoljavanju osnovnih potreba i zasebno za funkcionalno potpuno ovisne korisnike kojima je potrebna pomoć u zadovoljavanju svih potreba u punom opsegu.
Iz Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku pojasnili su nam da prednost pri smještaju u dom ostvaruju starije i nemoćne osobe sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi, Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te Zakonu o najmu stanova. U tom slučaju domovi su dužni dati prednost na listi zahtjevu za smještaj osobi s pravom prednosti pod jednakim uvjetima. Također, domovi vode računa o pojedinačnim potrebama prijavljenih starijih osoba u slučaju pogoršanja njihovog zdravstvenog stanja.
No, iz Ministarstva tvrde da liste čekanja nisu dobar indikator stvarnih potreba za smještajem.
Prijavljuju se na više mjesta i odbijaju smještaj
“Jedan od razloga za to jest svakako činjenica da ista osoba može podnijeti zahtjev za smještaj na više mjesta. Drugi razlog je praksa da se zahtjevi za smještaj podnose puno prije nego što je nastupila stvarna potreba za smještajem pa osobe u velikom broju slučajeva po nekoliko puta tijekom određenog razdoblja odbijaju ponuđeni smještaj” – kazali su nam.
Mjesto u državnim i županijskim domovima, kojih je 55, čeka se dulje, jer je u njima u pravilu cijena niža nego u privatnima te domovima drugih osnivača.
Kada gledamo strukturu raspoloživih kapaciteta, u državnim je domovima 171 mjesto, u decentraliziranima 11,037, u privatnima 6.623, u obiteljskima 6.174, dok je kod pružatelja usluga bez osnivanja doma 1.418 mjesta.
