Linija za pomoć: Žrtve nasilja u starijoj dobi u 80 posto slučajeva su žene
Ove godine liniju Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja nazvale su 123 osobe starije od 65 godina. Čak 80 posto njih su žene, a najčešće se susreću s nasiljem u obitelji. Izgladnjivanje, guranje, prijetnje, emocionalno ucjenjivanje, ali i seksualno nasilje, samo su neki od slučajeva s kojima su se obratili za pomoć.
Zabrinuta starija žena | Ilustracija: Rawpixel
Otkako je otvorena telefonska linija 116 006 Nacionalnog pozivnog centra (NPC) za žrtve kaznenih djela i prekršaja, 2013. godine pa do kraja 2022. godine, javile su se 1.904 osobe starije životne dobi. Najveći broj pozivatelja činile su osobe srednje odrasle dobi, njih 6.546. U nešto manjem broju kontaktirale su ih osobe starije odrasle dobi, njih 3.500 i osobe mlađe odrasle dobi, 2.006 njih te 157 maloljetnih osoba.
Kod žrtava starije životne dobi (65+) dominantno doživljena kaznena djela su nasilje u obitelji, a zatim slijede prijetnja, prijevara i krađa. U povodu Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, koji se obilježava 25. studenoga, doznali smo s čime se sve susreću starije žrtve, ali i kako im pomoći te kome se mogu obratiti.
Ove godine liniju nazvale 123 osobe starije od 65 godina
– Ako govorimo samo o žrtvama nasilja i ako gledamo pozive zaprimljene samo ove godine, do danas nas je kontaktiralo 123 neposrednih i posrednih žrtava nasilja starije životne dobi, a 98 njih bile su žene, što znači da su žrtve nasilja u 80% poziva žene. Sličan omjer prema spolu vidimo i kada gledamo pozive unatrag dvije godine, više od 80% poziva starijih žrtava nasilja bile su osobe ženskog spola, kažu nam iz NPC-a.
Osobe starije životne dobi na liniji najčešće traže emocionalnu podršku, a linije za pomoć često zovu samo da bi s nekim razgovarali. Osim toga, u NPC-u im pružaju i pravne i praktične informacije te po potrebi upućuju na druge, njima najbliže udruge ili institucije.
Najčešći oblici nasilja nad starijim osobama uključuju fizičko, seksualno, psihološko, emocionalno, ekonomsko nasilje te zanemarivanje. Među prijavljenim slučajevima su tako naguravanje, izgladnjivanje, nepranje, zaključavanje, vezanje… Česte su i prijetnje napuštanjem, zastrašivanje, ponižavanje zbog izgleda, ignoriranje te emocionalno ucjenjivanje. Osobe starije od 65 godina prijavljuju i zlouporabe punomoći, mijenjanje oporuke, krađu novca, otvaranje privatne pošte i slično. Nažalost, događaju se i različiti oblici seksualnog ponašanja, kao što su dodirivanje, slikanje, prisila na odnose i silovanje.
Ne postoji praćenje položaja starijih osoba u obitelji
– Često je i zanemarivanje. Nenamjerno zanemarivanje je propust njegovatelja pri ispunjavanju dužnosti brige, no bez namjere da povrijedi osobu starije životne dobi. Namjerno zanemarivanje događa se kad njegovatelj svjesno i svrhovito zapostavlja potrebe osobe starije životne dobi, što rezultira psihološkim, fizičkim ili mentalnim ozljedama starije osobe, kazali su nam iz Nacionalnog pozivnog centra.
Sustavno praćenje položaja osoba starije životne dobi u društvu i obitelji ne postoji u Hrvatskoj. Dostupni podaci Povjerenstva za praćenje i unaprjeđenje rada tijela kaznenog i prekršajnog postupka te izvršavanja sankcija vezanih za zaštitu od nasilja u obitelji pokazuju značajan porast broja starijih osoba žrtava nasilja u obitelji u Hrvatskoj. Nažalost, točna brojka nije poznata jer dobar dio žrtava iz straha nasilje ne prijavljuje.
Strah i sram priječe ih da prijave nasilje
– To je je ono što i sami uočavamo na liniji. Osobe starije životne dobi kao žrtve nasilja često osjećaju sram i strah da priznaju kako njihovi najbliži loše postupaju prema njima. Neki za to što im se događa krive sebe, dok drugi žive u izolaciji pa ne mogu potražiti pomoć, a često misle da se i drugima događa isto. Neki se pak boje posljedica onoga što ih čeka ako otkriju svoju situaciju, a neki žele zaštititi počinitelja jer se radi o njima bliskim osobama o kojima su fizički ovisni pa ne žele izgubiti jedinu skrb koju imaju, a često su i emocionalno povezani. Nekima nedostaje znanja, odnosno informacija da je nasilno ponašanje kažnjivo i da se može prijaviti institucijama, upozoravaju iz Centra.
Važno je da policija, zavodi za socijalni rad, zdravstveni djelatnici, zaposlenici u domovima, ali i javnost, budu upoznati sa znakovima upozorenja za moguće zlostavljanje starijih osoba kako bi ga pravovremeno uočili i reagirali. Potrebno je obratiti pažnju na znakove koji nam mogu ukazivati da je osoba žrtva nasilja. Znakovi i simptomi fizičkog nasilja najčešće su vidljivi, no znakovi ostalih vrsta nasilja, poput onog verbalnog ili zanemarivanja, mogu biti puno diskretniji i manje uočljivi. Ipak, ono što nam može pomoći da posumnjamo da je osoba žrtva nasilja je nošenje neprimjerene odjeće, nagle promjene ponašanja, izražavanje straha od druge osobe i slično.
Društvo starije percipira kao manje značajnu skupinu
– S obzirom na to da stereotipi i predrasude mogu voditi dobnoj diskriminaciji, ali i nasilju nad osobama starije životne dobi, suzbijanju nasilja nad osobama starije životne dobi može doprinijeti i suzbijanje ageizma. Ageizam čine sustavna diskriminacija, stereotipiziranje i predrasude na temelju dobne skupine pojedinca i može biti usmjeren prema bilo kojoj dobnoj skupini, ali je najčešće usmjeren upravo prema osobama starije životne dobi koje se percipira kao manje značajnu društvenu skupinu koja više ne doprinosi društvu, već ga opterećuje, na primjer kroz sustav socijalne skrbi ili zdravstvene zaštite, upozoravaju iz Nacionalnog pozivnog centra.
Osim senzibilizacije javnosti, važno je znati da, u slučaju nasilja, svaka osoba ima pravo zatražiti pomoć i podršku. Obratiti se mogu policiji, djelatnicima zavoda za socijalni rad, liječnicima, osobi iz svoje okoline u koju imaju povjerenja, udrugama koje su specijalizirane za rad sa žrtvama nasilja…
Ukoliko ste žrtva nasilja ili znate nekoga tko je žrtva nasilja i želite mu pomoći, obratiti se možete i Nacionalnom pozivnom centru za žrtve kaznenih djela i prekršaja, pozivom na besplatni i anonimni broj 116 006, koje je dostupan svakim danom od 0 do 24.
