Lažne mirovine sređivale su se i ranije, a okrivljenici su često priznavali krivnju
Najnovija afera “lažne mirovine” nije otkrila identitet osumnjičenih koje USKOK tereti za davanje i primanje mita u zamjenu za veće mirovine. S obzirom da za njih nije zatražen ni istražni zatvor, jedna od mogućnosti je da su “zločin” priznali. Dok se čeka podizanje optužnice, javnost se prisjeća ranijih slučajeva kupovanja lažnih mirovina i naknada.
“Cijena” veće mirovine nije bila ispod tisuću eura Ilustracija: Pixabay
USKOK je jučer objavio da je pokrenuo istragu protiv 17 osoba koje sumnjiče, između ostalog, za kriminalne radnje davanja i primanja mita kako bi osigurali veće mirovine. Drugim riječima, veće mirovine sređivale su se za novac. Na čelu te dobro uhodane operacije je prema USKOK-ovu priopćenju šefica Odsjeka za kontrolu podataka iz mirovinskog osiguranja HZMO-a u Zagrebu, koju sumnjiče da je od 19. listopada 2013. do 31. svibnja 2017. neosnovano povećavala mirovine većem broju osoba. U svemu je navodno imala pomoć godinu dana mlađe kolegice koja joj je dostavljala podatke, uz novčanu nagradu od 1.300 do 2.000 eura. Šefica je, navodno, u bazi HZMO-a mijenjala evidentirane podatke o visini iznosa plaće budućih korisnika mirovine kako bi one bile veće. USKOK je tereti da je na taj način pribavila imovinsku korist od 20.000 eura.
Priznavali krivnju i stvar rješavali nagodbom
Zanimljivo je kako USKOK nije objavio identitet osumnjičenika, a za njih ne traži ni određivanje istražnog zatvora. Večernji list u današnjem tiskanom izdanju pojašnjava da se to događa uglavnom kada osumnjičenici priznaju “zločin”, što se vjerojatno dogodilo i u ovom slučaju. Tako je moguće da su duže vrijeme bili praćeni i prisluškivani. Detalje će otkriti istraga, nakon koje će, ako za to bude temelja, biti podignuta optužnica.
Da ovo nije prvi slučaj sređivanja većih mirovina u zamjenu za mito, podsjeća Večernji list. Naime, dr. Drago Rubala bio je među 69 osoba koje je USKOK u lipnju 2012. optužio da su za novac većem broju ljudi ishodili lažne invalidske mirovine. Optuženici su tražili od 1.000 do 7.500 eura te novac dijelili među sobom, a USKOK je smatrao da su tako “zaradili” oko 263.000 eura. Njih 58, među kojima je bio i Rubala, priznali su krivnju te su osuđeni temeljem nagodbi s tužiteljstvom. Onima koji se nisu nagodili, presuda je izrečena u veljači 2015., a svi su morali vratiti nepripadajuću imovinsku korist.
Idući slučaj je onaj Jadranke Dinčir, bivše referentice HZZO-a, a u igri su navodno bile nezakonite isplate braniteljskih naknada. USKOK ju tereti da je za svoje usluge uzimala novac te proračun oštetila za oko 30 milijuna kuna, a suđenje još traje.
