Latin: Očekujemo da će obiteljski domovi dobiti dozvolu za smještaj 30 korisnika, umjesto 20
Dok će se dio manjih obiteljskih domova ugasiti, onim većima u transformaciji u ustanove dopustit će se povećanje smještajnih kapaciteta. Predsjednica udruge Starka i buduća članica radne skupine u nadolazećim zakonskim izmjenama, Sabina Angelina Latin, kaže kako očekuju povećanje sa 20 na 30 mjesta za korisnike u obiteljskim domovima.
Foto: Sabina Angelina Latin | Snimak zaslona N1
Obiteljski domovi moraju se do kraja 2026. transformirati u ustanove, odnosno vlasnici više ne mogu biti fizičke osobe, nego moraju imati trgovačko društvo ili obrt. Neizvjesna je to sudbina za oko 500 obiteljskih domova i u njima smještenih oko 7.000 starijih i nemoćnih osoba. Manji dio njih neće moći pratiti ovu izmjenu koja donosi veće troškove i strože uvjete rada pa će se naprosto ugasiti, dok su neki proces transformacije već započeli.
Slijede nove zakonske izmjene i dopune, a predsjednica udruge Starka, Sabina Angelina Latin otkriva nam da će se povećati smještajni kapacitet obiteljskih domova s trenutnih 20 na mogućih 30, što je njihov zahtjev.
Nedostatak smještaja, ali i edukacije
Uvjeti rada obiteljskih domova propisuju se pravilnicima koji se učestalo mijenjaju. Tako je lani propisana i obveza ugradnje vatrodojavnih sustava, što vlasnici domova zbog troška investicije nisu objeručke prihvatili. Ministarstvo im je prolongiralo rok postavljen do ožujka, nakon čega su protupožarni sustavi uvedeni.
– Samo manji dio, možda njih ni deset posto, nije uvelo vatrodojavu jer se ne planiraju nastaviti baviti tim poslom, odnosno zatvorit će domove. Riječ je o manjim obiteljskim domovima s deset korisnika kojima novi propisi jednostavno više nisu financijski isplativi za rad. Ministar Marin Piletić pozvao me javno da se uključim u radnu skupinu za nadolazeće zakonske izmjene, što sam prihvatila. Kako kronično nedostaje smještajnih kapaciteta za starije osobe, ići će se u povećanje mjesta s trenutnih 20 na 25 do 30. Očekujemo da će to biti do kraja godine, otkriva nam Latin.
Transformacija čeka i njezin obiteljski dom u kojemu, po novim pravilima, njezina majka više neće moći sudjelovati u pomaganju i radu. Veliki problem je, ističe, i edukacija. Naime, njegovateljice završe tečaj i više ih nitko ništa ne pita, daljnje edukacije nema.
– Odluka o educiranosti zaposlenika prepuštena je domovima. Oni odlučuju koliko će educirati i ulagati u njih, a to ne smijemo dopustiti, priča nam Latin.
Cijene smještaja skočile na 800 do 1.000 eura
Premalo mjesta u domovima, velika potražnja, nedostatak radnika i poskupljenje troškova utječu na konstantno povećanje cijena smještaja u obiteljskim domovima.
– Dok smo prošle godine imali smještaj za 400 eura, sada govorimo o 800 do 1.000 eura. Ranije su postojale razlike ovisno o lokaciji, u Slavoniji ste smještaj u obiteljskom domu mogli naći već za 2.000 kuna, a sada je i kod njih cijena kao i drugdje, dodaje Latin.
Njegovatelji stižu iz Nepala, Indije, s Filipina…
Njegovatelja kronično nedostaje pa se radnici uvoze iz Nepala, Indije, Filipina. U njihov radni kadar pouzdaju se sve više i ostale europske zemlje, s namjerom da ih se educira i nauči jezik i prije nego dođu raditi u, primjerice, Njemačku.
– Plaće njegovatelja su se udvostručile, iako ovise od doma do doma. Problem je što oni često mijenjaju radna mjesta, idu tamo gdje je bolja plaća, a u konačnici zbog toga trpe korisnici koji tek što naviknu na jednu osobu, dođe im druga, kaže nam Sabina Angelina Latin iz Udruge Starka za informiranje, širenje i razvoj socijalnih usluga za starije osobe.
