Krpanje slovenske demografske rupe: ispitali smo kako žive umirovljenici u zemlji u kojoj njihova stranka godinama vlada
„Penzija mi iznosi šest stotina eura, a smještaj u domu 833 eura. Razliku pokrivam novcem koji sam dobio prodajom stana. A što bi bilo sa mnom da tog novca nemam? Tko zna, čovjek ore koliko more, a ja sam imao tu sreću da sam mogao platiti dom. Nije mi se odlazilo od kuće, no nakon dva preživljena moždana udara postalo je opasno da živim sam. Ovdje uživam njegu dvadeset i četiri sata dnevno, svakoga dana dobivam topli obrok i imam svoj smještaj“, kaže nam Josip Cerjanec, umirovljenik i štićenik doma umirovljenika u Metlici, slovenskom gradu u regiji Bela Krajina.
Josip Cerjanec, štićenik doma umirovljenika u Metlici / Foto: Marin Bakić
Europski vrh po siromaštvu starijih
U Metliku nas je odvela želja da ispitamo kako žive umirovljenici u Sloveniji, državi u kojoj je DeSUS – Demokratična stranka upokojencev Slovenije – ili, u prijevodu, Demokratska stranka umirovljenika Slovenije, ključan čimbenik u već pet uzastopnih slovenskih vlada, ali i državi koja je po siromaštvu starijih na europskom vrhu. Ovog je proljeća bivši slovenski premijer Anton Rop, počasni potpredsjednik Europske investicijske banke, na financijskoj konferenciji u Portorožu izjavio da Sloveniju očekuje kolaps mirovinskog sustava koji je, prema njegovim riječima, jedan od najnestabilnijih u EU. Slovenske mirovine nisu ni previsoke ni preniske, ali je Slovenija u europskom vrhu što se tiče dužine umirovljenja, upozorio je Rop.
Politički predstavnici osoba treće životne dobi okupljeni u DeSUS-u tijekom godina su bili glavni partneri strankama s ljevice i desnice u oblikovanju parlamentarne većine i izvršne vlasti. U slovenskom parlamentu s devedeset zastupničkih mjesta, Državnem zboru, sjedi čak jedanaestoro parlamentaraca iz redova ove stranke. U vladajućoj koaliciji, koju osim DeSUS-a čine i Stranka Mire Cerara (SMC) te Socijalni demokrati (SD), DeSUS je druga stranka po veličini, iza SMC-a aktualnog premijera Mire Cerara. Mnogi ih nazivaju klijentelističkom strankom, pa je zanimljivo vidjeti što su to, ako je riječ o odgovarajućem opisu, učinili za svoje klijente. Ove godine je, primjerice, minimalna mirovina uvećana na pet stotina eura.
Sukladno najavama iz DeSUS-ovog programa, slovenska vlada postigla je dogovor o povećanju minimalnog iznosa mirovina za umirovljenike koji imaju 40 godina staža.
Predsjednik Društva umirovljenika (Društvo upokojencev) iz Metlike, Jože Možetič, zadovoljan je povećanjem iznosa najniže mirovine te smatra kako je time došlo do značajnog iskoraka u poboljšanju prava umirovljenika.
„Inicijativa za to je došla od Saveza društva umirovljenika Slovenije (ZDUS – Zveza društva upokojencev Slovenije). S DeSUS-om dobro surađujemo, i pitaju nas za mišljenje kod donošenja značajnih odluka“, ističe Možetič, i sam član DeSUS-a.
Dodaje da, premda su umirovljenici u savezu većinom samo simpatizeri stranke, bez formalnog članstva, itekako osluškuju kako se njihova prava predstavljaju unutar vladajuće koalicije.
Jože Možetič, predsjednik Društva umirovljenika (Društvo upokojencev) iz Metlike / Foto: Marin Bakić
Spomenuta mirovina od 500 eura ipak je i dalje ispod praga siromaštva koji u Sloveniji iznosi 617 eura. Minimalni troškovi života za osobu koja zbog dobi više nije radno aktivna iznose 626 eura mjesečno, pokazuju rezultati istraživanja Instituta za ekonomska istraživanja.
„Idući je korak povećanje minimalnih mirovina na 617 eura, no to nećemo moći ostvariti preko noći“, komentira Uroš Prikl, zastupnik DeSUS-a u slovenskom parlamentu, Državnem zboru.
No podsjeća da je DeSUS ove godine postigao neke druge važne pomake na području umirovljeničkih prava u Sloveniji, pa smo odlučili istražiti o kojim je konkretnim pomacima riječ.
U 2018. dva usklađenja
Ove je godine vladajuća koalicija u Sloveniji osigurala dvadeset i jedan milijun eura za isplatu regresa umirovljenicima. Isplata regresa za 2017. jedna je od točaka koje je DeSUS sa svojim partnerima prethodno definirao i koalicijskim sporazumom. Pravo na regres ostvarit će sve skupine umirovljenika, a u iznos za izračun visine regresa ulazi i mirovina iz inozemstva, za koju pravo ostvaruje 120 tisuća slovenskih umirovljenika. Po trenutnoj ljestvici, godišnji dodatak za mirovine do 431 eura iznosi 390 eura, a za više mirovine 250 eura, dok bi najniži isplaćeni iznos za umirovljenike s mirovinama iznad 750 eura trebao iznositi oko 100 eura.
Ova će odluka vrijediti će samo za 2017., jer je za 2018. među partnerima postignut načelni dogovor, po kojem su omogućene mjere osiguranja, sredstva za usklađivanje mirovina i godišnji dodatak koji će se isplaćivati u skladu s mirovinskim zakonom (ZPIZ-2).
„Kao jednu od najpozitivnijih mjera za umirovljenike istaknuo bih odluku da se u 2018. dva puta usklade mirovine; jednom redovnim putem, te u slučaju da gospodarski rast nadmaši dva i pol posto bruto domaćeg proizvoda“, kaže Prikl.
Očekivan rast slovenskog gospodarstva zapravo premašuje taj iznos i kreće se oko tri posto BDP-a, a na naš upit kako je slovenskoj vladi pošlo za rukom harmonizirati najavljena usklađenja mirovina i regres s postojećim Zakonom o usklađivanju javnih financija (ZUJF), Prikl odgovara da se ZUJF polako anulira, posebno u području javnog sektora.
Za sindikate i umirovljenike zloglasni ZUJF izglasala je 2012. tadašnja slovenska vlada na čelu sa Slovenskom demokratskom strankom Janeza Janše, ali i DeSUS-om, Novom Slovenijom (NSi) i, sada nepostojećom, Državljanskom listom Gregora Viranta. Riječ je o zakonu koji je oduzeo najviše stečenih prava iz prošlosti, posebice umirovljenicima i veteranima kojima je država u prošlosti iz različitih razloga plaćala čitavu ili dio mirovine. Mjere štednje smanjile su spornim člankom 143. mirovinu za dvadeset i šest tisuća slovenskih umirovljenika, nekima za čak 300 eura. Ove odredbe odnosile su se na približno osam tisuća umirovljenika koji su dio staža stekli izvan granica Slovenije za vrijeme trajanja bivše Jugoslavije, te za više od sedam tisuća boraca Narodnooslobodilačke borbe.
Nepravda se nije dogodila samo onima koji su doprinose plaćali u drugim državama, nego i zarobljenicima koncentracijskih logora, izbjeglicama, prisilno mobiliziranima i ostalima. Zahtjev za ocjenu ustavnosti ZUJF-a podnosili su sindikati i pučka pravobraniteljica Zdenka Čebašek-Travnik, nakon čega je sud pojedine dijelove zakona odbacio, prvenstveno one koji se ticali umirovljenih do razdoblja raspada Jugoslavije, te naložio zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje da odmah izda nova rješenja umjesto onih koja su donesena temeljem poništenih članaka ZUJF-a. U obrazloženju suda navodi se da je sporni članak 143. selektivno, diskriminatorno i protuustavno posegnuo u stečena prava određene skupine umirovljenika.
U parlamentarnoj proceduri je novi zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju, na prijedlog DeSUS-a i SD-a. Po važećem zakonu, nezaposleni koji su sami uplaćivali doprinose ostvaruju pravo samo na prijevremenu mirovinu, koja je znatno niža od starosne, a upravo su im tu praksu sugerirali na zavodu za zapošljavanje. Zakon pogađa i samozaposlene, honorarce, kao i one koji nisu zaposleni na puno radno vrijeme, a sindikati su neuspješno nastojali zakon oboriti kao protuustavan, obrativši se i Europskom sudu za ljudska prava. Stranka Mire Cerara, središnja politička opcija u slovenskom parlamentu i vladi, nezadovoljna je predloženim izmjenama zakona koje ocjenjuje predizbornim prikupljanjem političkih bodova DeSUS-a i SD-a, naglašavajući da je važeća mirovinska reforma za vrijeme druge Janšine vlade donesena suglasno – a poduprli su je i DeSUS i SD.
Bolje fićo nego mercedes
Rješenje poteškoća slovenskog mirovinskog sustava opozicijska stranka Nova Slovenija (NSi) vidi u uvođenju sustava temeljenog na tri stupa. Uzor za to pronašli su u modelu kakav ima Norveška, te su uvjereni da taj sustav i dalje jamči solidarnost, ali postaje privlačniji mladima te smanjuje ovisnost mirovina o sve većem jazu između broja zaposlenih i umirovljenika. Prikl ideju o uvođenju modela tri stupa ne smatra realnom.
„Slovenija, složit ćete se sa mnom, nije Norveška. Inzistiramo na prvom stupu, stupu solidarnosti. Kako će radnici uplaćivati u treći stup, ako neki među njima nemaju ni za kruh“, pita se Prikl.
S uvođenjem trećeg mirovinskog stupa ne slaže se ni Anka Tominšek iz Saveza društava umirovljenika (Zveza društev upokojencev Slovenije – ZDUS) te smatra da prvi mirovinski stup mora ostati nositelj čitavog mirovinskog sustava, navodeći kako bi oni koji žele i u mogućnosti su štedjeti za veću mirovinu to slobodno čine i u okolnostima postojećeg sustava.
Za DeSUS, spas mirovinskog sustava je u osnivanju demografskog fonda, a upravo je donošenje zakona koji bi regulirao poslovanje fonda fokus ključna točka njihove politike.
Zakonom o demografskom fondu sadašnja bi se Kapitalska družba (KAD), čija je osnovna zadaća osiguravanje dodatnih sredstava mirovinskom i invalidskom osiguranju, pretvorila u fond pomoću kojega će se nastojati sanirati manjak u mirovinskom proračunu.
„Ako to ne zaživi, DeSUS nije uspio kao stranka“, jasan je Prikl.
DeSUS želi da su sva važna državna poduzeća dio demografskog fonda, što bi, po riječima Karla Erjavca, predsjednika DeSUS-a, Hrvatima najbolje znanog kao slovenskog ministra vanjskih poslova, svim umirovljenicima omogućilo primjerene i dostojanstvene mirovine.
Među koalicijskim strankama sporna je i veličina portfelja fonda – SD i DeSUS žele povećati opseg fonda, dok stranka premijera Cerara želi pričekati da se dividende državnih investicija koje bi pripadale u fond još neko vrijeme slijevaju u državni proračun kako bi vlada njima mogla krpati javni dug.
„DeSUS je jasan u svojim stavovima. Ne zadovoljavamo se samo Triglav osiguranjem, tu su Krka, Lutrija Slovenije, Petrol i druge tvrtke. Sukladno donesenoj strategiji upravljanja državnom imovinom, želimo da osim strateških i druga značajna državna poduzeća uđu u fond, te pomoću fonda rasteretiti državni proračun isplate sredstava za mirovine. Ako ne uspijemo dogovoriti fond koji će funkcionirati na dulje razdoblje, od barem dvadeset godina, onda bolje da čitav zakon o osnivanju fonda propadne. Pa valjda je bolje voziti ispravnog Fiću, nego pokvareni Mercedes“, zaključuje Prikl.
Jaz između iznosa koji se slijevaju u mirovinske fondove i potreba umirovljeničke populacije sve je veći i poznat je kao demografska rupa, te nije novost u Europi koja se već desetljećima bori sa starenjem stanovništva i jazom između broja zaposlenih i umirovljenih. Fond bi, nadaju se u DeSUS-u, trebao osigurati čvrstu financijsku osnovu za isplatu mirovina u budućnosti. Sindikati i umirovljenici slažu se da bi fond morao biti samostalan i neovisan, stoga im je, kao i DeSUS-u, neprihvatljivo da svim investicijama upravlja Slovenski državni holding (SDH), za što se zalaže SMC.
Solidarnost i mimo politike
„Slovenski umirovljenici su većinom apolitični, no, ako je riječ o mirovinama, zainteresiraju se“, ističe naš sugovornik iz Društva umirovljenika Mežetič.
Njegove tvrdnje da su slovenski umirovljenici manje politički aktivni potkrepljuju i ankete od prije par godina, koje su ustvrdile da ih samo osam posto sudjeluje na javnim prosvjedima, potpisuje peticije ili je aktivno u političkoj stranci, dok je u Europskoj uniji taj prosjek 12 posto. No, čini se da DeSUS-u njihovi birači iz jednog izbornog ciklusa u idući nastavljaju poklanjati povjerenje i glasove, pa makar i jedna vladajuća koalicija s DeSUS-om mijenjala iste one zakone koja donijela prethodna vladajuća koalicija s DeSUS-om. Protivnici šefa stranke Erjaveca rogobore da demografski značajnu skupinu građana koristi kako bi sebi osigurao neupitnu ministarsku funkciju. Nakon ministarstva obrane, a zatim okoliša, posljednjih pet godina upravo je Erjavec čelni čovjek slovenske diplomacije. No, ako slovenski umirovljenici i jesu apolitični, ostaje činjenica da ih je u Savezu društva umirovljenika Slovenije (ZDUS – Zveza društva upokojencev Slovenije) 230 tisuća. A upravo ZDUS, jedna od najvećih nevladinih organizacija u Sloveniji, politički svoju podršku daje DeSUS-u, provodeći istovremeno vlastite programe za poboljšanje položaja slovenskih umirovljenika na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.
Štićenici Doma upokojencev u Metlici / Foto: Marin Bakić
„Provodimo neke svoje aktivnosti s kojima se prijavljujemo i za sredstva Europske unije. Naš program ‘Starejši za starejše’ ili, u prijevodu ‘Stariji za starije’ skrbi o tisuću umirovljenika u Metlici koji su stariji od 69 godina; obilazimo ih, nosimo tople obroke i slično. Sljedeća nam je želja kupiti električni automobil da one umirovljenike koji su teško pokretni možemo voziti na preglede, ili obaviti birokraciju“, s ponosom ističe Mežetić.
Dodao je i da spomenute aktivnosti provode bez obzira na to koja se vlada trenutno nalazi na čelu Slovenije.
Ako je suditi prema anketama, premda do idućih parlamentarnih izbora ima još gotovo godinu dana, i u idućoj bi se mogao naći DeSUS.
