Ako je sustav primarne zdravstvene skrbi opterećen već danas, što nas čeka u budućnosti? Liječnica obiteljske medicine Vikica Krolo gostovala je u emisiji HRT-a ‘Dobro jutro, Hrvatska’ i kaže da će čak 30% liječnika obiteljske medicine kroz pet godina otići u mirovinu.
Foto: Unsplash
Hrvatska u ovom trenutku ima 2.213 liječnika obiteljske medicine. Od toga je 628 obiteljskih liječnika koji su stariji od 60 godina, a još 600 ih je u dobi između 55 i 60 godina. S druge strane, na specijalizaciji obiteljske medicine u ovom trenutku imamo tek 185 liječnika, pišu vijesti.hrt.hr.
Očigledno je da nas u narednim godinama čeka masovno umirovljenje liječnika obiteljske medicine, a da upliv novih specijalizanata to matematički neće moći pokriti.
Čak milijun i 200 tisuća ljudi ostaje bez svog liječnika?
O stanju u obiteljskoj medicini, nedovoljnom broju liječnika i preopterećenosti sustava u HRT-ovoj emisiji ‘Dobro jutro, Hrvatska’ govorila je dr. Vikica Krolo, liječnica obiteljske medicine i predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine.
“Svih 20 godina, svaki ministar govori o reformi primarne zdravstvene zaštite. Međutim, nešto se reformira kroz primarnu zdravstvenu zaštitu kroz zakone, ali bolnički dio se ne dira. Vidi se intencija da se bolnički sustav jača, što nije dobro za zdravstveni sustav. U bolnicama imamo 3.000 mladih specijalizanata, a 8.800 liječnika”, kazala je Krolo.
Unatoč “reformama”, Krolo je kazala kako smo u posljednje četiri godine ostali bez 400 liječnika obiteljske medicine.
“S obzirom na devastaciju primarne zdravstvene zaštite imamo sve stariju populaciju u obiteljskoj medicini. Za otprilike pet godina, 30 posto liječnika obiteljske medicine otići će u mirovinu. To znači da bi preko milijun i 200 tisuća građana moglo ostati bez svog liječnika”, upozorila je Krolo.
Sustav se treba rasteretiti
Krolo je kazala kako obiteljski liječnici dnevno imaju 100 do 200 kontakata. To nisu samo pregledi, nego i telefonske konzultacije, savjeti, raspitivanje oko nalaza.
“Taj broj je teško svakodnevno izdržati, posebice u jesen. Na ovaj način smo jako opterećeni jer zanemarujemo svoj osnovni dio, a to je prevencija. Od jeseni bi trebao zaživjeti preventivni program raka pluća. Ja ne znam kako će to zaživjeti s obzirom na to da je liječnika obiteljske medicine sve manje”, objašnjava Krolo.
Kazala je i kako je potrebno smanjiti administrativni dio posla koji liječnicima oduzima najmanje trećinu radnog vremena.
Krolo je rekla kako je Beroš, kada je tek postao ministar, pokazao veliki interes za ovu tematiku, no da je tada došla epidemija.
“Jedan od planova bio je da se u sljedećih 5 godina raspiše oko 504 specijalizacije za obiteljsku medicinu. Problem je plaćanje specijalizacija. Specijalizacija obiteljskog liječnika košta milijun kuna, a traje 4 godine. Lokalne zajednice teško taj novac mogu platiti. Jučer je dogovoreno na sastanku s ministrom Berošem da će pokušati riješiti plaćanje specijalizacija na nacionalnoj razini”, kazala je Krolo.
