Krizni savjeti Ljube Jurčića: Uložite u škrinju, pripremite zimnicu, pođonite cipele…
Ekonomist Ljubo Jurčić slikovito je objasnio kako se boriti protiv sve većih cijena. Preporučio je popravljanje stvari, a ne kupovinu novih i stvaranje zaliha hrane, poput zimnice. Smatra da bi inflacija ove godine u Hrvatskoj mogla doseći 14 posto.
Foto: Ljubo Jurčić | Youtube screenshot
Inflacija je u lipnju iznosila 12,3 posto, a hrana je tada u odnosu na isti mjesec prošle godine poskupjela još i više. Kraj inflacije se ne nazire, pa je ekonomist Ljubo Jurčić odlučio podijeliti s javnošću savjete što bi sve jedna prosječna obitelj mogla učiniti da uštedi nešto novca.
– Objektivno, male su mogućnosti za uštedu, ali one postoje, barem po pitanju hrane. Sjetimo se naših starijih što su radili, rekao je Jurčić za RTL pa nastavio:
Ulaganje u škrinje i svinjske polovice
– Prije godinu dana govorio sam da ide inflacija, ljudi su se smijali, ali sam rekao da onaj koji ima 50 tisuća kuna, treba uložiti u škrinju, duboki zamrzivač, pa kupiti hranu po niskim cijenama jer će ona do kraja godine sigurno poskupjeti, poručio je.
Govorio je o tome kako su se nekad suzbijale posljedice inflacije. Naglasio je ulogu sindikata koji je naručivao robu na veliko i bez provizije te je prodavao po 10 ili 20 posto nižim cijenama. Moglo se kupovati i direktno od poljoprivrednika, pa su, prema Jurčićevim riječima, svinjske polovice i teletina bili u pola cijene, kao i povrće. Stvarale su se zalihe za nekoliko mjeseci, prisjetio se i dodao da sada nije vrijeme za kupovinu trajnih dobara, poput bijele tehnike, već za popravljanje svega.
– Mrežu usluga treba izgraditi, sada nećemo kupovati zamrzivač od 2000 ili 3000 kuna, popravit ćemo onaj koji imamo. Cipele je jeftinije popraviti za 50 kuna nego kupiti nove za 500 ili 1000 kuna. I ne treba čekati zimu, treba ih sad pođoniti, savjetovao je Jurčić.
Zimnica i kiseli kupus
Istaknuo je da plan Vlade da snizi stopu PDV-a na drva za ogrjev neće donijeti ništa drugo, nego poskupljenje, jer će potražnja postati veća. Potom je naglasio posebno važnu ulogu zimnice u mjerama štednje.
– Treba pripremiti zimnicu, uložiti. U moje vrijeme u urbanim sredinama čitave su zgrade mirisale ili smrdjele, kako tko voli, po zimnici. Vino kupiti direktno kod proizvođača, 100 ili 200 litara, u podrumu kuće ukiseliti kupus. Neka jedan to napravi, bit će dovoljno za više njih, savjetovao je Jurčić i dodao da bi recepti roditelja, djedova i baka mogli biti put k održivom razvoju.
Sa svinjskom polovicom u zamrzivaču, smrznutim povrćem, zimnicom i pođonjenim cipelama, ušteda bi, po njegovoj procjeni bila oko pedeset posto. No, njegovo je razmišljanje izazvalo salvu kritika, pa je svoje savjete morao ponovno argumentirati javnosti.
– Prvo što čovjek u toj situaciji može napraviti je da smanji troškove koje može smanjiti. Zato je bila moja poruka u tom smislu, da nabavi one proizvode, hranu, odjeću i održavanje, a da preskoče zavisne troškove, trgovačku maržu, zaradu, kamate, što smo imali i prije organizirano preko sindikata i gdje smo se opskrbljivali direktno kod proizvođača. Naša ekonomska politika dosad nije bila najuspješnija, sve je išlo po nekoj inerciji, spontano, politika je uvijek tumačila da je to najbolja politika, iako smo tonuli na dno Europe. Bugari, Rumunji i mi smo na dnu Europe. Imamo 10 ili 11 tisuća eura po glavi stanovnika, a Europa u prosjeku ima 30 tisuća. U Europi je 10 ili 11 tisuća eura po glavi stanovnika na granici siromaštva, a kad dođe inflacija od 10 posto, a na hranu i energente i 20 ili 30 posto, onda vi ne možete podmiriti troškove, pojasnio je Jurčić za N1.
Teške zime su pred nama?
Ekonomist je objasnio i svoju izjavu o kiseljenju kupusa. Tvrdi da je htio naglasiti da novi ekonomski sustav nije osigurao građanima stabilan i siguran život, što se posebno vidi u krizama. Dapače, smatra da je stvorena iluzija da je sustav efikasan.
– Htio sam reći da smo nekad imali paralelni podsustav u doba kriza u sustavu, gdje je kriza tako rješavana. Ljudi su to radili po kućama. Ja sam možda zadnja generacija ljudi koji to znaju raditi. Ja ću kiseliti kupus, radim to iz tradicije i meni to nije potrebno, ali koji imaju niži dohodak možda nemaju novca, ali imaju svega. Kad dođe kriza, onda je selo bogato, ako ima mesa, povrća, vina, graška, ima hrane. Ima li novi mobitel ili nema, to nije bitno, bitno je u ovakvim situacijama preživjeti, rekao je Jurčić.
Komentirajući izjavu belgijskog premijera Alexandera de Crooa da Europu čeka pet do deset teških zima, Jurčić je naglasio da se to može, ali i ne mora ostvariti. Smatra kako je to zapravo figurativan prikaz vremena potrebnog da se u Europi napravi infrastruktura kojom bi se nadomjestio nedostatak ruskog plina, zbog čega su i cijene energenata podivljale. Jurčić drži da će cijene još rasti, možda za još dva do tri posto.
– Inflacija je već prošle godine počela rasti, ali to je financijska igra, sigurno će biti na početku godine biti manja, zato što je baza veća. Ovo je jedno vrijeme gdje može biti na svaki način, ali ono što nedostaje Hrvatskoj je što nemamo nadzor nad gospodarstvom i strukture društva, a bez toga svaka mjera će biti i kao u dobroj namjeri biti improvizacija. Inflacija bi mogla rasti još dva, tri posto, recimo 14 posto do kraja godine, ali pitanje je kakve bi mjere mogla Vlada donijeti, zaključio je ekonomist Jurčić.
